Otvoreno pismo kolegi

Poštovani kolega Pokos,

svjedočio sam jučer dugotrajnoj zvučnoj opsadi najveće dvorane Hrvatskih studija, dvorane Zagreb. Pitao sam studente tko je uporni nastavnik koji se zaključao u dvoranu, pa su mi studenti rekli da ste to Vi. Neobično Vas cijenim kao stručnjaka i nastavnika kojega studenti vole i  koji je nekoliko godina zaredom dobivao vrlo visoke ocjene na studentskim anketama. Bilo mi je drago kad sam, kao bivši član uprave Hrvatskih studija, mogao istaknuti da takve izvrsne nastavnike imamo za vanjske suradnike, pa se nadam da ćete mi oprostiti ovo obraćanje.

Razumijem cijeli niz razloga zbog kojih, kao vanjski suradnik Hrvatskih studija, ne gledate na studentsku blokadu i najavljeni štrajk zaposlenika Hrvatskih studija sa simpatijama. Nezgodno je to: buka i neizvjesnost na kampusu, produljenje i odrada nastave, modificiranje planova za ljeto. No htio bih Vam malo približiti perspektivu dijela zaposlenika i studenata Hrvatskih studija. Ovdje je 5 činjenica koje sam slobodan podijeliti s Vama, od vremenskih najrecentnijih prema starijima.

  1. O upisnim kvotama ne odlučuje ni rektor, ni prorektor, ni Rektorski kolegij u užem sastavu, ni Rektorski kolegij u širem sastavu, nego Senat.

Senat je 14. ožujka na prijedlog Rektorskog kolegija i uz potporu privremenog pročelnika Grčevića izglasao upisnu kvotu 0 za preddiplomski dvopredmetni studij filozofije, iako je privremeno ZNV predložilo upisnu kvotu 15, što je 50% smanjeno u odnosu na ranije godine. Iduća redovna sjednica Senata je 11. travnja i ne možemo biti sigurni da će Senat glasati suprotno vlastitoj odluci od 14. ožujka. Rektor je već više puta pogazio svoju riječ, kao što znate.

  1. Privremeno znanstveno-nastavno vijeće, formirano odlukom Senata od 17. siječnja, tijelo je koje nema predstavnički legitimitet.

Samovoljom rektora Borasa i njegovih suradnika, iz tog je tijela isključeno 22 nastavnika zaposlenih na HS, mahom u znanstveno-nastavnim zvanjima, bez ikakva obrazloženja ili transparentnih kriterija, a uključene su osobe koje nemaju ni znanstveno-nastavna, ni nastavna ni suradnička zvanja, kao i osobe koje uopće nisu zaposlenici HS. Takvo tijelo ne može donositi odluke koje se tiču budućnosti Hrvatskih studija. Siguran sam, kolega Pokos, da Vi nikada ne biste pristali biti članom takvoga tijela i sudjelovati u donošenju odluka koje se izravno tiču svih zaposlenika na HS, pa i onih čija su prava pogažena isključivanjem iz toga tijela.

  1. Odluka Senata kojom je Hrvatskim studijima promijenjen status sa sveučilišnog centra u sveučilišni odjel je protuzakonita i protustatutarna.

Na Hrvatskim studijima izvodi se nastava i provodi znanstveno-istraživačka djelatnost u sedam znanstvenih polja koja pripadaju trima različitim područjima znanosti (društvenom, humanističkom i interdisciplinarnom) među kojima su neka posve nesrodna (npr. hrvatski latinitet i psihologija). Usporedite tu činjenicu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, čl. 64: “Sveučilišni odjel se osniva kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.” Ili Statut Sveučilišta u Zagrebu, čl. 45: “Sveučilišni odjel ustrojava se kao znanstveno-nastavna ili umjetničko-nastavna sastavnica Sveučilišta koja može imati status podružnice i koja sudjeluje u izvedbi sveučilišnih, i iznimno stručnih, studija te ustrojava i izvodi znanstveni ili umjetnički, nastavni i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili umjetničkom polju, ili u više srodnih polja.” Vjerojatno ste već upoznati s činjenicom da je osmoro članova Nezavisnog sindikata zanosti i visokog obrazovanja, koji pripadaju četrima odsjecima Hrvatskih studija, 10. veljače podnijelo upravnu tužbu zbog te očito protuzakonite Odluke.

  1. Privremeni pročelnik Grčević nametnut je od strane rektora Borasa.

U postupku izbora predloženika za voditelja Hrvatskih studija u mandatnom razdoblju 2016./17. i 2017./18. kandidat Grčević je u drugom krugu dobio dva glasa manje od kandidatkinje Tvrtković, koja je prošla u treći krug ali nije dobila potrebnu većinu. ZNV je donio odluku, sukladno Pravilniku o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija (čl. 22, st. 33) da će provesti novi postupak izbora predloženika za voditelja Hrvatskih studija, ali rektor Boras to je spriječio svojim imenovanjem Grčevića za voditelja uz suglasnost Senata na sjednici 19. travnja 2016. Na sjednici od 26. travnja 2016. Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija dalo je negativno mišljenje na Odluku rektora Borasa o imenovanju Grčevića za voditelja Hrvatskih studija (18 glasova za Odluku, 23 glasa protiv Odluke, 1 nevažeći listić). Rektora Borasa to nije zasmetalo, a kolega Grčević očito je spreman upravljati ustanovom i provoditi program s kojim nije dobio potporu većine zaposlenika na ustanovi.

  1. Odluka o pokretanju postupka rješavanja pravnoga statusa, znanstveno-nastavnoga profila i ustroja Hrvatskih studija te o imenovanju Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnoga statusa, znanstveno-nastavnoga profila i ustroja Hrvatskih studija, koju je donio rektor Boras 1. veljače 2016., je protuustavna i protustatutarna.

Odlukom je prekršena ustavna odredba o autonomiji sveučilišta koja je zajamčena svim sastavnicama sveučilišta, neovisno o njihovom pravnom statusu. Prekršene su i odredbe Statuta Sveučilišta u Zagrebu (čl. 46, st. 3) i Pravilnika o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija (čl. 30), jer Znanstveno-nastavnom vijeću Hrvatskih studija oduzima pravo rješavanja znanstveno-nastavnih pitanja i unutrašnjeg ustroja. Također, Odluka sadrži neobrazložene, štetne i pravno neutemeljene odredbe kojima se zabranjuje zapošljavanje, napredovanje te uvođenje novih studijskih programa. Nadalje, Odlukom je prekršen Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu (čl. 7, st. 2) koji propisuje da “članovi sveučilišne zajednice ne smiju zloupotrijebiti svoj autoritet i ne smiju dopustiti da osobni interesi i odnosi rezultiraju situacijama koje mogu utjecati na mogućnost objektivnoga prosuđivanja te etičkoga i profesionalnog obavljanja radnih obaveza”, a Odlukom su u Odbor za provedbu postupka imenovani prorektor Ante Čović (predsjednik Odbora) i akademik Mislav Ježić za koje je rektor Boras znao da imaju dugu i neugodnu povijest s Hrvatskim studijima, kao i s pojedinim zaposlenicima s Hrvatskih studija. Ova Odluka, složit ćete se, bila je smišljena da paralizira našu ustanovu, da joj ošteti središnji živčani sustav, jer je među zaposlenike unijela nemir i razdor koji su onemogućili argumentiranu raspravu i transparentno odlučivanje.

*   *   *

Poštovani kolega Pokos, ovo su samo neke od činjenica iz kojih je jasno da rektor Boras ili nije voljan ili nije sposoban nepristrano i partnerski pristupiti rješavanju nedostataka navedenih u ministrovom Pismu očekivanja kojim je završen postupak reakreditacije Hrvatskih studija proveden u ak. god. 2013./14. Isto tako, kristalno je jasno da pročelnik Grčević ne uživa povjerenje nastavnika i studenata, a otvoreno zalaganje za upisnu kvotu 0 za filozofiju na sjednici Senata od 13. ožujka – suprotno jednoglasnoj odluci privremenog ZNV-a koju je Grčević osobno potpisao! – kao i recentni pokušaji uvođenja stegovnih mjera za studente koji sudjeluju u blokadi to su nepovjerenje dodatno produbili.

Siguran sam da uviđate kako se nad Hrvatskim studijima provodi otvoreno institucionalno nasilje, pa se nadam da ćete ipak poduprijeti nastojanja studenata i zaposlenika u borbi za njihova prava i budućnost na ovoj ustanovi. Posrijedi su mnogo veće i važnije stvari od naših individualnih neprilika vezanih uz odradu nastave i promjene planova u lipnju.

I uvjeren sam, dragi kolega Pokos, da ćemo uz međusobnu solidarnost uskoro opet moći biti zadovoljni nastavnici – kako zaposlenici tako i vanjski suradnici – sa zadovoljnim studentima i njihovim roditeljima, svi skupa ponosni na rezultate međunarodne reakreditacije u idućem ciklusu, ak. god. 2018./19.

Srdačan pozdrav, Pavel Gregorić

 

1 Responses to Otvoreno pismo kolegi

Komentiraj