Hrvatska se odlučila za društvo neznanja: Financiranje znanstvene infrastrukture u hrvatskoj pred slomom (Novi list, 30.3.2010.) [pdf]
The Royal Society, britanska akademija znanosti koja ove godine slavi 350. godišnjicu postojanja, objavila je izvještaj pod naslovom “The scientific century: securing our future prosperity”. Izvještaj je izradila grupa na čelu sa Sir Martin Taylorom u kojoj su sudjelovala dva dobitnika Nobelove nagrade, dva bivša britanska ministra znanosti i vodeći poslovni ljudi iz sektora visoke tehnologije. Izvještaj ima dvije osnovne poruke: Prvo, znanost i inovacije potrebno je staviti u središte britanske dugoročne strategije ekonomskog rasta. Drugo, Velika Britanija mora se uključiti u globalnu utakmicu sa zemljama koje značajno više ulažu u znanost i inovacije. Izvještaj i kometare osoba uključenih u njegovu izradu mogu se vidjeti ovdje.
Does the US produce too many scientists? (Scientific American 22.02.2010.)
Kriza znanstvenog izdavaštva u HR (Jutarnji list, 2.3.2010) Na isto je već upozorio Forum za etičnost i razvoj znanosti i visokog obrazovanja u svojoj izjavi vezanoj uz donošenje proračuna za 2010. godinu (Izjava od 14.12.2009).
Nils Paar: “Kad vratimo naše znanstvenike, uvest ćemo i novo znanje” (Jutarnji list, 19.2.2010)
Doktori znanosti ili doktori lijenosti? (Globus, 5.2.2010)
Miroslav Radman: “Hrvatska znanost je provincijalizirana do beznačajnosti” (intervju na protalu danas.hr, 4.2.2010)
Istraživačka produktivnost na Zagrebačkom sveučilištu: društveno-humanističko područje (20.1.2010 ppt)
Najcitiraniji hrvatski znanstvenici (Nacional 22.1.2008)
Zvonimir Maksić: “Kako procijeniti kvalitetu znanstvenog rada” (Glasilo IRB, 12.4.2002)