Don Živko Kustić i povijesna nadpovijesnost

16/09/2010

U Jutarnjem listu od 16. rujna 2010., u svojoj kolumni “Jutarnja propovjed“, don Živko Kustić napisao je nekoliko rečnica o Isusovu uskrsnuću koje sve redom sadrže faktičke pogreške i proturječja:

Kad neki stručnjaci ističu da Isusovo uskrsnuće nije povijesno, to samo znači da je ono samo po sebi nadpovijesno, ali pojava se dogodila u ovoj povijesti, na određenom mjestu, u određeno vrijeme i potvrđeno s mnogo stotina očevidaca. Koji drugi događaj u povijesti ima toliko jamstva i toliko svjedoka?

Kad neki stručnjaci ističu da Atlantida nije povijesna, znači li to da je ona sama po sebi nadpovijesna? Naravno da ne. Riječ je o Isusovu uskrsnuću. Kad stručnjaci kažu da ono nije povijesno nego nadpovijesno, don Živko, čini se, misli da oni hoće reći kako Isusovo uskrsnuće nije puko povijesno, kao jedan od događaja u prošlosti, nego nadpovijesno u smislu da je nebitno je li to bio događaj u prošlosti ili ne, jer se radi o nečemu što transcendira povijest, što je obuhvaća i nadilazi. Ali don Živko se ne da i insistira da to ipak jest bio događaj u prošlosti, jer je potvrđen s mnogo stotina očevidaca. Naravno, ne postavlji si don Živko pitanje vjerodostojnosti tih stotina očevidaca. Nema veze, valjda, jer zapisano je u Svetom pismu. Ali ako nije bitna vjerodostojnost tih stotina očevidaca već je li to zapisano u Bibliji, onda ovaj ili onaj broj očevidaca ne igra nikakvu ulogu. Ali opet se ne da don Živko, pa inzistira da broj očevidaca jest važan, jer “Koji drugi događaj u povijesti ima toliko jamstva i toliko svjedoka?” Pa, na primjer, hadž muslimana u Meki ili love parade u Berlinu.

Suvremeni znanstvenik lako će se sjetiti da baš suvremena fizika govori o važnim pojavama koje su se zacijelo dogodile, a koje su uglavnom neponovljive. Ovo uskrsnuće, tko ga u cjelini shvati, nije tek neka od mnogih pojava o kojima se može misliti, nego događanje koje trajno mijenja smisao života.

Točno je da suvremena fizika govori o pojavama koje su se dogodile u prošlosti a koje su neponovljive. No nije li svaki svaki događaj u prošlosti neponovljiv? Ono što se ponavlja jest novi događaj, više ili manje sličan, s više ili manjim protagonistima, ali zacijelo u drugom odsječku prostor-vremena. Nadalje, ako pojava i jest neponovljiva, to ne znači da je neobjašnjiva na fizikalnim principima. I još dalje, ako pojava i jest danas neobjašnjiva, kao npr. Bing Bang, to ne znači da će uvijek biti takva, da je “principijelno neobjašnjiva”.

A to da je uskrsnuće ipak nije tek događaj u prošlosti, tj. puko povjesni događaj, nego je “događanje koje trajno mijenja smisao života” (štogod mu to značilo), sugerira da uskrsnuće ipak jest nadpovijesno, kao što vele ranije citirani stručnjaci, a s čime se don Živko ne slaže. Ili se slaže, jer misli da je uskrsnuće i povijesni događaj kojemu su svjedičile nebrojene stotine ljudi i nadpovijesni događaj koji trajno mijenja smisao života.

Ili možda uskrsnuće nije niti povijesni niti natpovijesni događaj? Otprilike kao i propast Atlantide.

Oglasi

Zvijezda Zlatka Sudca

13/09/2010

U Večernjem listu od ponedjeljka 13. rujna 2010. objavljen je veliki intervju sa Zlatkom Sudcem, “hrvatskim karizmatikom”. U opremi intervjua u tiskanom izdanju, u izdvojenom okviru, stoji slika dvaju certifikata i karta neba s jednim mjestom zaokruženim. U okviru, između ostaloga, piše:

No posebno će za njegove poklonike biti zanimljiva informacija da je međunarodna organizacija za registar zvijezda i istraživanje zviježđa novu zvijezdu, koju je otkrila na nebu, nazvala imenom Zlatka Sudca te je uvrstila u popis nebeskih tijela i dostavila dokumentaciju s koordinatama. Zvijezda se nalazi na rubu Mliječne staze, u zviježđu Lacerta (Gušterica), RA 22h 30m 1s, D 43′ 46″.

Možda bi za Sudčeve poklonike mogla biti zanimljive i sljedeće informacije. Sudeći prema certifikatu reproduciranom u novinama, ova “međunarodna organizacija za registar zvijezda i istraživanje zviježđa” jest International Star Registry, što je privatna tvrtka u Saveznoj državi Illinois, koja po cijeni od 54$ prodaje certifikat u kojemu se tvrdi da određena zvijezda nosi određeno ime (koje god uplatitelj izabere). U cijenu ulazi i mogućnost izbora sazviježđa u kojoj se nalazi dotična zvijezda. Na živopisnom se certifikatu navodi i da će imenovanje zvijezde biti pohranjeno u specijalnom registru u Švicarskoj.

Naravno, radi se o “prodavanju magle” koju jedino potpuni neznalice mogu shvatiti ozbiljno – a takva je vjerojatno većina obožavatelja Zlatka Sudca i čitatelja Večernjeg lista – dok malo inteligentniji klijenti ISR-a na to vjerojatno gledaju kao na zafrkanciju kojom će razveseliti bližnjega ili kao na reklamu među lakovjernima. Spomenuti registar u Švicarskoj možda i postoji, no on je potpuno bezvrijedan. Jedina organizacija koja je ovlaštena imenovati zvijezde jest Međunarodna astronomska unija (International Astronomical Union), koja je nadležna za katalogizaciju zvijezda. Nije zgorega pogledati na stranicama Unije što kažu o mnogobrojnim upitima ljudi koji bi htjeli da se zvijezde zovu po njima, s često postavljenim pitanjima i odgovorima.

Tkogod bio autor teksta u okviru, vjerojatno novinar koji je vodio intervju sa Sudcem, on pokazuje posvemašnju neobrazovanost kad piše da je spomenuta organizacija za registar zvijezda “otkrila novu zvijezdu”, kao da se zvijezde samo tako otkrivaju i kao da po otkriću čekaju da se javi netko čije bi ime ponosno nosile, a ne da se sustavno katalogiziraju prema strogim pravilima i preciznoj alfanumeričkoj nomenklaturi.

Inače, koordinate spomenute zvijezde nisu potpune, kako su navedene u okviru uz intervju i koliko se dade razaznati iz reprodukcije certifikata, jer je deklinacija zvijezde navedena kao 43’46”, dok nedostaju lučni stupnjevi. Međutim, da bismo ostali u sazviježđu Gušterice, možemo pretpostaviti da je deklinacija zvijezde zapravo 43°46′, ali onda nam nedostaju lučne sekunde. No vjerojatno je posrijedi zvijezda službenoga imena GSC 3212:2191 (ili, prema drugom katalogu, PPM 63012), s koordinatama RA 22h 30m 06.19s D 43°46’13.59″. Naime, to je najveća zvijezda u blizini, magnitude 9.81, što znači da ju se može vidjeti sa srednjim teleskopom, jer ljudsko oko ne vidi zvijezde iznad magnitude 5.

Kakve novine, takav narod; kakav narod, takvi svećenici…


%d bloggers like this: