Zvjezdana novogodišnja priča

Ovih dana mnogi gledaju u noćno nebo, uglavnom promatrajući božićni ili novogodišnji vatromet. Čak i ako je nebo vedro, većina njih na nebu neće vidjeti rijetko uprizorenje jedne stare priče, priče koja je inače dobro poznata i koja je povezana s imenom starog kontinenta na kojemu stanujemo. Priču iz koje bi praznovjerni zaključivali o tome kakva će nam biti iduća godina.

Ako ovih dana pogledate na istok nedugo nakon što se potpuno smrači, vidjet ćete jedno vrlo svijetlo nebesko tijelo. Radi se o planetu koji su drevni Grci nazivali Zeusovim imenom, a Rimljeni imenom Zeusova parnjaka u njihovom panteonu, Jupiterom. Kojih pet lučnih stupnjeva ispod Jupitera (nešto više od širine dva vodoravno položena prsta ispružene ruke) vidjet ćete jedno manje svijetlo ali ipak uočljivo nebesko tijelo. To je Aldebaran, najsvjetlija zvijezda u sazviježđu Bika. Ta zvijezda u nekim latinskim katalozima i na nekim astrolabima naziva se oculus tauri, tj. “Bikovo oko”. Detalj iz Flamsteedovog zvjezdanog atlasa (Atlas Coelestis) zorno objašnjava odakle ovo potonje ime.

“Aldebaran” je pak, kao i mnoga druga imena zvijezda, arapskoga porijekla, a dolazi od Al Dabaran, tj. “Pratioc”. Ta je zvijezda, naime, pratioc skupine mladih zvijezda koje se od antike nazivaju Plejade (ili Vlašići, u slavenskoj tradiciji), a koje se nalaze deset lučnih stupnjeva iznad Jupitera. (Iznad Jupitera ako gledate na istok nedugo nakon sumraka; ako promatrate iz grada, i uz najvedrije nebo, teško ćete vidjeti Plejade zbog svjetlosnog zagađenja.)

A priča? Priča je sljedeća. Sazviježđe bika, smatrali su stari Grci, prikazuje bika u kojega se Zeus pretvorio kad se zaljubio u lijepu Agenorovu kći Europu i kad ju je odlučio oteti. U obličju pitomoga bika, Zeus se približio Europi i zadobio njeno povjerenje. U jednom trenutku razigranosti ona ga je zajahala, pa je Zeus tad pojurio s njom na leđima, preplivao more i došao do Krete gdje se otkrio Europi, obljubio je i napravio joj tri sina: Sarpedona, Minosa, Radamanta. Svu trojicu posinio je kretski kralj Egej, a potonja dvojica bili su toliko pravedni ljudi da ih je Zeus nakon smrti učinio sucima dušama umrlih u Hadu. Prema drugoj verziji, Minos je bio zao kralj i otac zloglasnoga Minotaura.

Ovih tjedana, dakle, na nebu imamo uprozorenje ove priče. Vidimo planet Jupiter kako se iz tjedna u tjedan sve više udaljava od Aldebarana i izlazi iz sazviježđa bika. U fabularnom smo trenutku, dakle, kada Zeus izlazi iz obličja bika i otkriva se Europi. Sljedeći trenutak je Zeusovo obljubljivanje Europe.

Ako je to bilo nježno i obostrano, iduća godina mogla bi nam biti radosna i plodna. Ako je Zeus bio nasilan – a to mu ne bi bilo prvi puta – zaključite sami…