Pismo podrške bivših studenata Hrvatskih studija

23/03/2017

[Budući da je članovima Odsjeka za filozofiju Hrvatskih studija uskraćeno pravo uređivanja službene mrežne stranice našega Odsjeka, ovdje objavljujemo Pismo potpore bivših studenata Hrvatskih studija. Hvala svima na potpori! U ime članova Odsjeka za filozofiju, izv. prof. dr. sc. Pavel Gregorić]

Poštovani profesori Sveučilišnog odjela Hrvatskih studija u Zagrebu,

poštovani studenti,

potaknuti recentnim zbivanjima usko vezanima uz rješavanje pravnog statusa Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, koja su epilog dobila u uvođenju nulte kvote za upis studenata u prvu godinu preddiplomskog studija filozofije u ak. god. 2017./2018., eskalaciji blokade nastave i neizvjesnoj budućnosti trenutačno zaposlenih profesora na Odsjeku za filozofiju Hrvatskih studija, ovim vam putem izražavamo punu podršku u svim aktivnostima koje ocijenite potrebnima, u legitimnim okvirima, a koje bi mogle pridonijeti konstruktivnom raspletu nastale situacije.

Kao bivši studenti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu različitih studijskih usmjerenja, izražavamo zabrinutost zbog odluka, kao i odabira metoda za njihovo provođenje, od uprave Sveučilišta/Rektorata. Ujedno smatramo da ne odgovaraju demokratskim načelima i ne njeguju kulturu dijaloga za koju smo se svi, kao pripadnici akademske zajednice RH, dužni zalagati.

Sudeći prema dosadašnjim, već nažalost realiziranim i za budućnost Hrvatskih studija pogubnim potezima, smatramo da je strahovanje za status i opstojnost drugih odsjeka Hrvatskih studija, od kojih posebno ističemo psihologiju, sociologiju, povijest i komunikologiju, opravdano, kao i briga za ugled i kredibilitet stečenih diploma studenata Hrvatskih studija, neovisno o studijskome usmjerenju.

Ovim putem javno pozivamo i ostale bivše studente Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a koji u ovome trenutku nisu potpisnici pisma podrške, na iskazivanje solidarnosti profesorima, kao i studentima pred kojima stoje još brojni studijski izazovi i obveze.

U nadi da ćemo zajedničkim nastojanjima i uzajamnom podrškom doći do konačnog rješenja u interesu svih involviranih strana, izražavamo spremnost na sudjelovanje u zaštiti ugleda najbolje ocijenjenog društveno-humanističkog studija u Hrvatskoj.

 

Zagreb, 23. ožujka 2017. g

 

POTPISNICI: 

  1. Adrijana Mijoković, magistra psihologije
  2. Aljoša Kosjerina, magistar psihologije
  3. Anđela Župić, magistra povijesti i edukacije povijesti
  4. Ana Ban, magistra edukacije povijesti i magistra komunikologije
  5. Ana Božičević, magistra komunikologije
  6. Ana Fabijanić, magistra komunikologije
  7. Ana Favro Šaban, profesorica filozofije i povijesti
  8. Ana Filipčić, magistra edukacije povijesti
  9. Ana Rapo, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica povijesti
  10. Ana Slipčević, magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta
  11. Ana Šain, magistra komunikologije
  12. Andrea Luetić, magistra filozofije i edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta
  13. Andrea Rakela, magistra komunikologije
  14. Andreja Pančur, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  15. Andreja Smole, magistra komunikologije
  16. Anna Kocsis, magistra filozofije
  17. Anita Fabić, magistra komunikologije i edukacije povijesti
  18. Antea Brzović, magistra psihologije
  19. Antonija Zeba, magistra edukacije kroatologije
  20. Anja Mađarević, magistra komunikologije
  21. Augustin Derado, magistar sociologije
  22. Barbara Blečić, magistra sociologije i komunikologije
  23. Bojan Koštić, magistar edukacije kroatologije
  24. Božena Perić, magistra psihologije
  25. Božena Martinović Benić, magistra povijesti i edukacije povijesti
  26. Božica Jakas, magistra edukacije kroatologije i magistra edukacije filozofije
  27. Branimir Kopecky, magistar komunikologije i povijesti
  28. Branimira Klobučar, profesorica filozofije i hrvatske kulture
  29. Branka Bedić, magistra sociologije i edukacije sociologije i magistra edukacije filozofije
  30. Bruno Pušić, doktor humanističkih znanosti, polje filozofije
  31. Danijela Aračić, magistra sociologije i magistra komunikologije
  32. Davor Dubravić, sveučilišni prvostupnik psihologije
  33. Dajana Blažević, magistra psihologije
  34. Dea Marinović, magistra komunikologije
  35. Denis Povijač, magistar komunikologije
  36. Dijana Haramina, diplomirana filozofkinja i sociologinja
  37. Dijana Ivanušec, magistra socijalne pedagogije i sveučilišna prvostupnica sociologije
  38. Dijana Kos, magistra edukacije kroatologije i sveučilišna prvostupnica komunikologije
  39. Dijana Sedinić, magistra psihologije
  40. Divna Blažev, magistra psihologije
  41. Dominik Šmida, magistar psihologije
  42. Dorotea Sudar, magistra sociologije i edukacije sociologije i magistra edukacije filozofije
  43. Dragana Jakšić Topalović, magistra sociologije i edukacije sociologije
  44. Dragana Marković, magistra edukacije povijesti i edukacije kroatologije
  45. Duška Burić, magistra komunikologije
  46. Eva Hursa, magistra povijesti i kroatologije
  47. Eva Štimac, magistra sociologije i filozofije
  48. Eva Jagić Vasilić, magistra psihologije
  49. Filip Čiček, magistar sociologije
  50. Filip Drvar, magistar povijesti i sveučilišni prvostupnik filozofije
  51. Filip Novosel, profesor povijesti i kroatologije
  52. Filip Sviben, magistar psihologije
  53. Filip Šarić, magistar edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta i sveučilišni prvostupnik komunikologije
  54. Franka Martinović, magistra komunikologije
  55. Goran Gradiček, magistar povijesti
  56. Goran Klepač, magistar edukacije povijesti i edukacije filozofije
  57. Gorana Grubačević, magistra edukacije sociologije i filozofije
  58. Gordan Bezjak, magistar edukacije kroatologije i edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta
  59. Hana Sunara, magistra komunikologije
  60. Ines Ban, magistra edukacije kroatologije i sveučilišna prvostupnica filozofije
  61. Ines Mikulandi, magistra sociologije i edukacije sociologije
  62. Ines Röder, magistra komunikologije
  63. Iva Bodrožić-Selak, profesorica hrvatske kulture i profesorica povijesti
  64. Iva Blaguš, magistra edukacije kroatologije i edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta
  65. Iva Kušec, magistra komunikologije
  66. Iva Sušilović, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  67. Iva Štenglin, magistra filozofije, edukacije filozofije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  68. Ivan Flis, magistar psihologije
  69. Ivan Ilinić, magistar komunikologije i edukacije povijesti
  70. Ivan Laškarin, magistar sociologije
  71. Ivan Šaravanja, magistar komunikologije
  72. Ivan Špiljak, magistar edukacije filozofije
  73. Ivana Aščić, magistra edukacije sociologije
  74. Ivana Adamić Tadić, diplomirana psihologinja
  75. Ivana Alaber, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  76. Ivana Bašić, magistra edukacije kroatologije
  77. Ivana Herceg, magistra psihologije
  78. Ivana Kapetanović, magistra komunikologije
  79. Ivana Letinić, magistra sociologije
  80. Ivana Ljubičić, magistra filozofije
  81. Ivana Marinčić, magistra komunikologije
  82. Ivana Maksimov, magistra komunikologije
  83. Ivana Njavro magistra edukacije povijesti i sveučilišna prvostupnica filozofije
  84. Ivana Novosel, magistra povijesti
  85. Ivana Rapo, magistra sociologije
  86. Ivana Šivak, profesorica filozofije i kroatologije
  87. Ivon Pavlović, sveučilišni prvostupnik sociologije
  88. Ivona Mršić, magistra psihologije
  89. Izidora Crnov, magistra komunikologije
  90. Jana Kujundžić, magistra sociologije
  91. Janja Leščan, magistra edukacije kroatologije i filozofije
  92. Jasenka Kordić, magistra komunikologije
  93. Jasmina Diković, magistra psihologije
  94. Jasmina Černeka, magistra komunikologije
  95. Jasmina Rep, magistra edukacije filozofije i kroatologije
  96. Jasminka Tuksar, diplomirana filozofkinja i kroatologinja
  97. Jegor Modrić, magistar sociologije
  98. Jelena Arbanas Stanilović, magistra edukacije kroatologije
  99. Jelena Gašpar, magistra komunikologije
  100. Jelena Kiseljak, magistra povijesti, edukacije povijesti i sveučilišna prvostupnica komunikologije
  101. Jelena Puđak, doktorica društvenih znanosti, polje sociologije
  102. Jelena Šaško, magistra komunikologije i sociologije
  103. Josipa Marjanović, magistra povijesti, edukacije povijesti i sveučilišna prvostupnica komunikologije
  104. Juraj Sekula, magistar povijesti i sociologije
  105. Karolina Kudlek, magistra filozofije, edukacije filozofije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  106. Karlo Meštrić, magistar sociologije
  107. Katarina Bednjanec, magistra komunikologije, filozofije i edukacije filozofije
  108. Kristina Lukec, sveučilišna prvostupnica povijesti i filozofije
  109. Kristina Markalaus, magistra filozofije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  110. Kristina Šekrst, magistra lingvistike, hrvatskog jezika i književnosti i magistra filozofije
  111. Kruno Rajn, magistar edukacije povijesti
  112. Krunoslav Kovačić, magistar filozofije i sociologije i magistar edukacije filozofije i sociologije
  113. Lahorka Lojen, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  114. Lana Lucić, magistra psihologije
  115. Lara Buljan, magistra psihologije
  116. Lea Jurković, magistra psihologije
  117. Lidija Mihalj, magistra sociologije i edukacije sociologije
  118. Lorena Dragić, magistra sociologije i edukacije sociologije
  119. Lovro Savić, sveučilišni prvostupnik filozofije i povijesti
  120. Lucija Koosor, magistra komunikologije
  121. Luka Kazimović, magistar povijesti
  122. Luka Pospiš, magistar filozofije, edukacije filozofije i magistar komunikologije
  123. Luka Pupić Bakrač, magistar povijesti i edukacije povijesti
  124. Ljubica Roso, profesorica povijesti i kroatologije
  125. Ljubica Škvorc, magistra psihologije
  126. Ljubiša Prica, doktor humanističkih znanosti, polje filozofije
  127. Maja Beljan Pečnik, magistra kroatologije i filozofije
  128. Maja Fistrić, magistra komunikologije
  129. Maja Gavranić, profesorica filozofije i hrvatske kulture
  130. Maja Kurečić, magistra psihologije
  131. Maja Milek, magistra povijesti i edukacije povijesti, sveučilišna prvostupnica kroatologije
  132. Maja Rašić, magistra kroatologije i komunikologije
  133. Marko Anić-Hrvoj
  134. Marko Posavec, magistar komunikologije
  135. Marica Perić Leko, magistra edukacije kroatologije i filozofije
  136. Marija Barčot, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica filozofije
  137. Marija Biondić, magistra edukacije filozofije i sveučilišna prvostupnica sociologije
  138. Marija Grabant, magistrica filozofije
  139. Marija Grganić, magistra edukacije povijesti i sveučilišna prvostupnica komunikologije
  140. Marija Maly, magistra komunikologije
  141. Marija Stanković, magistra sociologije i edukacije sociologije
  142. Marinela Katona, magistra komunikologije
  143. Marinela Kukec, magistra edukacije povijesti i sveučilišna prvostupnica komunikologije
  144. Marijana Kovčalija, magistra sociologije i edukacije sociologije
  145. Marijana Petrunić, magistra kroatologije
  146. Marina Glavaš, magistra komunikologije i edukacije kroatologije
  147. Marina Skelin, magistra sociologije
  148. Marina Vasilj, magistra komunikologije
  149. Marinela Katona, magistra komunikologije
  150. Marko Radolović, magistar sociologije
  151. Martina Detelj, magistra filozofije i edukacije filozofije
  152. Martina Jurišić, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  153. Martina Jurišić, magistra sociologije
  154. Martina Lončar, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  155. Martina Polenus, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  156. Matea Čendeš, magistra filozofije i edukacije filozofije, sveučilišna prvostupnica
    kroatologije
  157. Matea Lay, magistra komunikologije
  158. Matea Jalžečić, magistra edukacije povijesti i edukacije kroatologije
  159. Matej Brzović, magistar komunikologije
  160. Mateja Čičak, magistra kroatologije
  161. Mateja Miklošić, magistra kroatologije
  162. Mateja Kocijan, profesorica kroatologije i filozofije
  163. Mateja Maljuga, magistra povijesti, edukacije povijesti i sveučilišna prvostupnica
    komunikologije
  164. Matija Stuparić, magistar teologije, povijesti i edukacije povijesti
  165. Mia Males, magistra psihologije
  166. Mia Karabegović, magistra psihologije
  167. Mihovil Juranko, profesor povijesti i kroatologije
  168. Mira Aranđelović, magistra sociologije i edukacije sociologije
  169. Mirjana Klopotan, magistra filozofije, edukacije filozofije i sveučilišna prvostupnica
    kroatologije
  170. Mirna Glavinić, magistra psihologije
  171. Mirna Kopić, magistra edukacije filozofije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  172. Mirta Pavić, magistra komunikologije i edukacije kroatologije
  173. Monika Đurak, magistra povijesti i edukacije povijesti
  174. Monika Jukić, magistra komunikologije i edukacije povijesti
  175. Neda Novosel, magistra sociologije i kroatologije
  176. Nikola Švenda, magistar sociologije i filozofije
  177. Nikolina Drempetić, magistra komunikologije
  178. Nikolina Krznar, magistra sociologije i edukacije sociologije
  179. Nikolina Maleš, profesorica filozofije i sociologije
  180. Nina Cvijanović, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica sociologije
  181. Nina Letilović, magistra filozofije, edukacije filozofije i magistra komunikologije
  182. Nina Škunca, magistra komunikologije
  183. Nirvana Mihoković, magistra filozofije i edukacije filozofije i magistra edukacije
    povijesti
  184. Nives Jozić, magistra sociologije
  185. Perica Štefan, magistar komunikologije i povijesti
  186. Petar Bodlović, magistar filozofije i sveučilišni prvostupnik sociologije
  187. Petra Čudina, magistra edukacije povijesti
  188. Pia Martinić, magistra psihologije
  189. Sanja Bartaković, magistra psihologije
  190. Sandra Bencun, magistra komunikologije
  191. Sandra Kovačević, magistra edukacije povijesti i kroatologije
  192. Sandra Stojčević, magistra psihologije
  193. Sandra Šućurović, magistra psihologije
  194. Sandra Štrkalec, diplomirana filozofkinja i sociologinja
  195. Sanela Petković, magistra edukacije filozofije i kroatologije
  196. Sanja Ilinić, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  197. Sanja Moralić, sveučilišna prvostupnica komunikologije
  198. Sanja Rajković, magistra komunikologije
  199. Sanja Sekulić, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  200. Sanja Šimić, magistra edukacije kroatologije i filozofije
  201. Sara Antonini, magistra psihologije, sociologije i edukacije sociologije
  202. Smilja Rudež, magistra komunikologije i edukacije povijesti
  203. Snježana Terzić, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  204. Stanko Roso, magistar novinarstva
  205. Stefan Bunjevac, profesor sociologije i filozofije
  206. Stela Morović, magistra komunikologije
  207. Suzana Đurkan, profesor povijesti i hrvatske kulture
  208. Suzana Sakić, magistra sociologije i edukacije sociologije
  209. Tamara Bodor, magistra kroatologije i komunikologije
  210. Tanja Farkaš, magistra komunikologije i edukacije filozofije
  211. Tea Markalaus Vujičić, magistra filozofije i kroatologije
  212. Tena Trifunović, magistra psihologije
  213. Tena Osrečak, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica sociologije
  214. Tihana Tesanović, magistra filozofije, edukacije filozofije i komunikologije
  215. Toni Petković, sveučilišni prvostupnik sociologije
  216. Valentina Kujundžić, diplomirana kroatologinja i povjesničarka
  217. Valentina Soldo Neferović, profesorica hrvatske kulture i filozofije
  218. Vedrana Banić, profesorica filozofije i sociologije
  219. Veno Mušinović, magistar filozofije i edukacije filozofije
  220. Vedran Sudović, magistar psihologije
  221. Vedran Živković, magistar povijesti i komunikologije
  222. Vjeran Kerić, magistar filozofije i sveučilišni prvostupnik sociologije
  223. Vladimir Brebrić, magistar povijesti i edukacije povijesti
  224. Zagorka Dubovečak, magistra komunikologije
  225. Zvonka Bančić, magistra sociologije i edukacije sociologije
  226. Zrinka Matošević, magistra edukacije povijesti i kroatologije
  227. Željka Dmitrus, magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta

Filozofija na Hrvatskim studijima – nekad i sad

19/03/2017

[Tekst Tomislava Bracanovića koji slijedi trebao je biti objavljen na službenoj stranici Odsjeka za filozofiju Hrvatskih studija, no uprava Hrvatskih studija to nam je onemogućila. Naime, nakon što smo u petak 17. 3. 2017. objavili naš odgovor na priopćenje privremenog pročelnika Hrvatskih studija, izv. prof. dr. sc. Maria Grčevića, ograničena su nam prava uređivanja stranice Odsjeka. Točnije, zahtijeva se da nove obavijesti prođu cenzuru uprave prije negoli budu objavljene. Također, uprava Hrvatskih studija uz naš odgovor na priopćenje privremenog pročelnika Hrvatskih studija samoinicijativno je dodala sken upravne tužbe koju je osam zaposlenika s četiri različita odsjeka Hrvatskih studija preko Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja podigla protiv Sveučilišta u Zagrebu zbog Odluke Senata o promjeni statusa Sveučilišnog centra Hrvatski studiji u Sveučilišni odjel Hrvatski studiji. Ne znamo što se dodavanjem skena upravne tužbe ispod našega odgovora htjelo postići, ali svakako s nestrpljenjem iščekujemo prvo ročište i konačnu presudu. U ime članova Odsjeka za filozofiju, izv. prof. dr. sc. Pavel Gregorić]

Filozofija na Hrvatskim studijima – nekad i sad

Preddiplomskom studiju filozofije na Hrvatskim studijima danas neki spočitavaju da ne sadrži dovoljno predmeta koji obrađuju hrvatsku filozofsku baštinu i da stoga predstavlja otklon od izvorne ideje Hrvatskih studija. Ako bi “izvorna ideja” i predstavljala mjerilo za Hrvatske studije danas, to je potpuno neistinita tvrdnja jer današnji preddiplomski studij filozofije po svojoj je osnovnoj strukturi i udjelu predmeta iz hrvatske filozofije istovjetan izvornom studiju iz 1993./1994. Slijedi kratka usporedba:

Akademske godine 1993./1994. program studija filozofije bio je četverogodišnji i dvopredmetan. Predmeti su bili većinom dvosemestralni (osim četvorosemestralne Povijesti filozofije) i podijeljeni u dvije skupine: osnovni i glavni studij. U osnovnom studiju nalazili su se predmeti: Povijest filozofije, Logika, Spoznajna teorija, Metafizika, Estetika i Etika. Studenti su mogli birati koji će od ovih predmeta upisati i položiti, a u pravilu su ih morali upisati i položiti barem pet. U glavnom studiju nalazili su se predmeti: Povijest hrvatske filozofije, Orijentalna filozofija, Praktična filozofija, Filozofija prava i politike, Filozofija prirode, Filozofija znanosti, Socijalna filozofija, Filozofija religije, Idealizam i fenomenologija i Filozofijska hermeneutika. Studenti su mogli birati koji će od ovih predmeta upisati i položiti, a u pravilu su ih morali upisati i položiti barem sedam. Dakle, Povijest hrvatske filozofije na izvornom studiju filozofije bila je jedini – i to izborni – predmet posvećen hrvatskoj filozofskoj baštini.

Akademske godine 2016./2017. program preddiplomskog studija filozofije je trogodišnji i dvopredmetan. Svi predmeti su jednosemestralni i podijeljeni na obvezne i izborne. Obvezni predmeti su: Osnovni problemi filozofije, Strategije neformalnog zaključivanja, Logika 1, Logika 2, Platon i Aristotel, Racionalizam i empirizam, Metafizika 1, Etika 1, Epistemologija 1, Filozofija jezika, Estetika i Kant. Izborni predmeti su: Zaključivanje i racionalnost, Praktična etika, Božji atributi i sloboda volje, Theories of Human Nature, Povijest hrvatske filozofije i Kritičko mišljenje u društvenim i humanističkim znanostima. Dok se svi ostali izborni predmeti iz godine u godinu mijenjaju ili rotiraju, Povijest hrvatske filozofije jedini je predmet koji se studentima nalazi u stalnoj ponudi svake godine. Štoviše, do 2012./2013. Povijest hrvatske filozofije bila je predmet diplomskog studija, a od 2013./2014. prebačena je na preddiplomski studij radi povezivanja sa studijem kroatologije. Dakle, kao i 1993./1994. Povijest hrvatske filozofije je stalni – i dalje izborni – predmet posvećen hrvatskoj filozofskoj baštini.

Inzistiranje na tome da se svi odsjeci i studiji Hrvatskih studija moraju što više “kroatizirati”, kada se bolje pogleda, ugrožava smisao postojanja samog Odsjeka za kroatologiju. Ako će sadržaje iz hrvatske filozofske baštine izvoditi Odsjek za filozofiju, sadržaje iz povijesti hrvatske kulture Odsjek za povijest, hrvatsku baštinu na latinskome jeziku Odsjek za hrvatski latinitet, sadržaje povezane s hrvatskim društvom Odsjek za sociologiju – što će onda preostati Odsjeku za kroatologiju?

Usporedba s “izvornom idejom” Hrvatskih studija iz 1993./1994. ovdje je ponovno poučna. Komparativni hrvatski studij – Croaticum (preteča današnjeg studija kroatologije) tada je bio sastavljen od predmeta koji su se izvodili isključivo u okviru tog studija i gotovo bez ikakvih posuđivanja predmeta drugih dvaju studija. Jedini predmet koji se izvodio objedinjeno i za studente filozofije i za studente Croaticuma bila je – upravo kao i danas! – Povijest hrvatske filozofije. Svi ostali filozofski predmeti CroaticumaHrvatska estetika, Skotizam i tomizam u hrvatskoj filozofskoj i teološkoj tradiciji, Neoskolastika u Hrvatskoj, Herman Dalmatin, Frane Petrić, Ruđer Bošković i Matija Vlačić Ilirik – činili su dijelove studijskog programa Croaticuma, ali ne i studijskog programa filozofije (čak ni kao mogući izborni predmeti).

Akademske godine 1993./1994. komparativni hrvatski studij – Croaticum bio je novina na Sveučilištu u Zagrebu, a tadašnji četvorogodišni studij filozofije (kao i studij Društva, preteča današnje sociologije) bio je zamišljen kao studij opće filozofije koji je studentima trebao pružati ne samo dodatna znanja i kritičke sposobnosti, nego im omogućavati još jedno zvanje te ih tako činiti konkurentnijima na tržištu rada. Teško je shvatiti zbog čega ovu zdravorazumsku logiku mnogi danas ne prihvaćaju. Godine 1994. u službenom Vodiču Hrvatskih studija – koji su izradili Ante Čović (voditelj), Pavo Barišić (zamjenik voditelja) i Marinko Šišak (tajnik) – obrazlaže se da u pozadini pokretanja Hrvatskih studija stoji “potreba za uvođenjem određenih filozofskih i društvenih predmeta na Sveučilište koji dotad ili nisu uopće postojali ili su bili ideološki opterećeni”. Nigdje se ne spominje, dakle, nužnost dominantnog poučavanja hrvatske filozofske baštine. Dakle, čak i ako “izvorna ideja” Hrvatskih studija predstavlja mjerilo za Hrvatske studije danas, nema nikakvog razloga za ukidanje kvalitetnog, ideološki neopterećenog, analitički profiliranog i za Sveučilište u Zagrebu jedinstvenog preddiplomskog studija filozofije.

Tomislav Bracanović


Komentar uz ovogdišnje rezultate šangajske ljestvice 500 najboljih sveučilišta u svijetu

18/08/2015

U prvom otisku Jutarnjeg lista od 18. kolovoza 2015. objavljen je kratki intervju povodom objave ovogodišnjih rezultata tzv. “šangajske” ljestvice 500 najboljih sveučilišta na svijetu (ARWU). U kasnijim otiscima intervju je uklonjen, zajedno s još nekim prilozima, kako bi se četiri stranice mogle posvetiti upravo preminulom Arsenu Dediću, no intervju je objavljen na mrežnoj stranici Jutarnjeg lista. Niže je i tiskano izdanje – s nepotrebno i neopravdano tendencioznim naslovom. Naime, nigdje nisam rekao da je problem neki konkretni izbor rektora, već da je problem postojeća procedura izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu propisana Statutom Sveučilišta.

Comment on ARWU 2015

 


Brzina Mjeseca

10/05/2015

Znamo da Mjesecu treba oko 27,3 dana da napravi jedan krug oko Zemlje, ali koliko se brzo Mjesec kreće na pozadini zvijezda stajačica? Ne pitamo ovdje koliko brzo se Mjesec skupa s ostalim nebskim tijelima prividno kreće od istoka prema zapadu, zahvaljujući okretanju Zemlje oko svoje osi. Pitamo o brzini “autonomnog” kretanja Mjeseca duž ekliptike, tj. u odnosu na zvijezde koje ne mijenjaju svoje relativne položaje a smještene su unutar pojasa po kojemu se prividno kreću Mjesec i planete u godini dana (taj pojas je određen orbitama po kojima se Zemlja i ostale planete kreću oko Sunca).

Odgovor je da u sat vremena Mjesec odmakne oko 0.5 lučnih stupnjeva prema istoku duž ekliptike. To je otprilike jedna širina punoga mjeseca u jedan sat.

Da bi se lakše predočila lučna brzina Mjeseca, pokazat ću tri fotografije koje sam napravio 21. travnja 2015. Koristio sam razmjerno staru digitalnu kameru i nisam koristio nikakvu post-produkciju, osim crvenih oznaka na slikama, no vjerujem da će biti vidljivo.

Fotografija 1 (20.55h) prikazuje konjunkciju Mjeseca i Aldebarana (najsjajnija zvijeza u zviježđu Bika, dakako jednog od zviježđa u pojasu ekliptike), urešenu sjajnom Venerom desno gore.

100_3851

Fotografija 2 napravljena je oko 10 minuta kasnije (oko 21.05h).

100_3854

Fotografija 3 napravljena je 10 minuta kasnije (oko 21.15h).

100_3855


03/04/2015

Epicurus


Komentari o ispadanju SuZg sa “šangajske liste”

19/08/2014

Screenshot 2014-08-19 16.02.54Na tportalu je objavljen prilog s komentarima o ispadanju Sveučilišta u Zagrebu s ovogodišnje liste 500 najboljih sveučilišta na svijetu, prema Academic Ranking of Word Universities koju provodi sveučilište Jiao Tong u Šangaju. Ovdje je moj cjeloviti komentar.


Nisam nimalo iznenađen što je Sveučilište u Zagrebu ispalo sa tzv. “šangajske liste” 500 najboljih sveučilišta na svijetu. Zapravo, bio sam iznenađen što smo prošle tri godine uopće bili na toj listi, iako na dnu, jer mi nije bilo jasno na temelju kojih parametara smo bili rangirani. Naime, u posljednje tri godine nijedan podatak za naše Sveučilište nije se mogao pronaći na mrežnoj stranici “šangajske liste”, dok su se bar neki podaci mogli naći za ostala sveučilišta. Postoje neke spekulacije o posebnim dogovorima s kineskom Vladom i sveučilištem Jiao Tong u Šangaju koje provodi rangiranje i objavljuje listu, no ne bih ulazio u to.

Šangajska lista je najstarija i još uvijek najutjecajnija rang–ljestvica sveučilišta. Ona prati i ocjenjuje više od 1.200 sveučilišta diljem svijeta, te od 2003. jednom godišnje objavljuje popis od 500 najboljih. Prvih 100 sveučilišta na tom popisu rangirano je po svom individualnom plasmanu, idućih stotinu sveučilišta je grupirano u skupine po 50 mjesta, a preostalih tri stotine sveučilišta grupirano je u skupine po 100 mjesta. Iako se rangiranje radi po parametrima koji ne pretendiraju na cjelovitost i nisu senzibilizirani za regionalne ili lokalne posebnosti u kojima djeluju rangirana sveučilišta, vrijeme objave šangajske liste razdoblje je teške strepnje za uprave boljih svjetskih sveučilišta, budući da se rad tih uprava, između ostaloga, ocjenjuje stanjem na toj i sličnim listama.

Na žalost, Sveučilište u Zagrebu nije ustrojeno na način da bi upravljanje njime moglo ovisiti o bilo kakvim mjerljivim pokazateljima uspješnosti, a ponajmanje o plasmanu na nekakvim svjetskim rang–listama. Naravno, nisu u krivu kritičari šangajske liste kad upozoravaju na to da rangiranje ne uključuje humanističke znanosti, da ne procjenjuje nastavnu komponentu i utjecaj sveučilišta na društvo, da je usmjereno na jednostavne pokazatelje kvalitete kao što je broj nobelovaca ili dobitnika Fieldsove medalje, ili broj objavljenih članaka u časopisima Nature i Science. Sve to stoji, međutim, istaknuo bih tri stvari.

Prvo, Sveučilište u Zagrebu može se vratiti na šangajsku listu. Postoje izvanredni znanstvenici i grupe na Sveučilištu, osobito u prirodnim znanostima na koje je šangajska lista usmjerena. Sveučilište u Zagrebu ima načina da te pojedince i grupe prepozna i stimulira. Sigurno da bi se to moglo još bolje i brže kad bi država izdvajala više novaca za znanost i visoko obrazovanje, no i postojeća sredstva Sveučilišta u Zagrebu mogu se bolje rasporediti, u smjeru koji ovdje sugeriram.

Drugo, Sveučilište u Zagrebu, njegova iduća uprava kao i svaki zaposlenik, treba se htjeti vratiti na šangajsku listu – ne tek radi povratka na šangajsku listu, nego radi povećanja ukupne kvalitete znanstvenog i nastavnog rada, kao i radi povećanja odgovornosti prema javnosti koja ga financira. Drugim riječima, smatram da je “kultura osiguranja kvalitete”, u koju spadaju i rangiranja, dobra za suštinu znanstvenog i nastavnog procesa. Postavljanje ciljeva i mjerila stimulira ljude da rade više i bolje.

Treće, ako još ima nekih zaposlenika Sveučilišta u Zagrebu koji misle da šangajska lista nije bitna, neka pročitaju uvjete Natječaja za raspodjelu 25 milijuna kuna iz programskog ugovora za financiranje istraživačke djelatnosti u 2014. – uvjete koje je osmislilo samo Sveučilište u Zagrebu. Kad će zaposlenici tražiti financijsku potporu za suradnju s inozemnim znanstvenicima, prednost će imati suradnja s inozemnim znanstvenicima sa “sveučilišta koja su na ARWU (tj. šangajskoj) listi za 2013. godinu unutar prvih 500 institucija, te će se pozicija na toj listi uzimati u obzir kod evaluacije prijedloga”. Dakle, ta je lista ipak bitna i samom Sveučilištu u Zagrebu, pa bismo trebali poraditi da se vratimo na nju – sa što boljim plasmanom.


Osvrt na aferu s plagijatima na Policijskoj akademiji

02/04/2014

Jutarnji list, 2. travnja 2014., str. 27. [pdf]

Gregoric, Brkic&plagijati


%d bloggers like this: