Peticija potpore Odsjeku za filozofiju HS

31/03/2017

[Budući da nam je od 18. ožujka 2017. uskraćeno pravo uređivanja službene mrežne stranice Odsjeka za filozofiju Hrvatskih studija, stavljamo ovaj post ovdje.

From 19 March 2017, the administration rights for the official web-page of the Department are denied to the members of the Department of Philosophy of Croatian Studies, so we post this notice here.]

Naša kolegica, profesorica Marta Ujvari, s partnerskog Sveučilišta u Corvinus u Budimpešti, predavala je na našem doktorskom studiju filozofiju. Kad je čula za  odluku Senata Sveučilišta u Zagrebu od 14. ožujka o ukidanju upisnih kvota za dvopredmetni preddiplomski studij filozofije na Hrvatskim studijima, pokrenula je online peticiju potpore. Peticiju je od pokretanja 21. ožujka u deset dana potpisala 1 721 osoba iz svih krajeva svijeta. Ovdje je popis zvučnijih imena iz svijeta filozofije, s ponekim komentarom. Neka nam ne zamjere kolege filozofi ako smo nekoga previdjeli. Svi članovi Odsjeka za filozofiju Hrvatskih studija duboko su zahvalni svim potpisnicima, bez obzira tko su i odakle su, na potpori.

Our colleague,  Professor Marta Ujvari from our Erasmus+ partner institution, Corvinus University in Budapest, taught a postgraduate course at our Department some years ago. When she heard of the decision of the Senate of the University of Zagreb to discontinue student enrolment to our undergraduate philosophy programme, she started an on-line petition. The petition was launched on 21 March and in ten days 1 721 persons all over the world signed it. Here is a list of philosophers of international reputation who have signed the petition, some leaving also a comment. We apologise if we oversaw some of our colleague philosophers. All members of the Department of Philosophy are deeply grateful for this support to all signatories, regardless of who they are and where they come from.

Hanoch Ben-Yami (CEU Budapest)

Lilian Bermejo Luque (Universidad de Granada)

Anthony Booth (University of Sussex) – It’s madness to close down a department with such an excellent international reputation.

Jeroen van Bouwel (Ghent University)

Mario de Caro (Universita Roma Tre)

Noam Chomsky (MIT, Cambridge MA)

Tadeusz Ciecierski (University of Warsaw) – The Analytic Philosophy Department in Zagreb is an excellent and internationally recognized institution. Its closing would be an enormous scientific loss not only for the Faculty of Croatian Studies but also for the whole European philosophy. I had an opportunity to participate in two exquisite conferences organized by the Department. It is hard to imagine that such inspiring high-quality events may cease to be organized in Zagreb.

Rafael de Clercq (Lingnan University)

Tom Cochrane (University of Sheffield)

Elizabeth Coppock (Gothenburg University)

Klaus Corcilius (University of Tübingen)

Alberto Cordero (City University of New York) – I know the department and can attest to its high quality in international philosophy. It would be a tragic shame to disband it. Prof. Alberto Cordero: CUNY Graduate Center & Queens College CUNY, New York

Fabrice Correia (University of Neuchatel)

Paolo Crivelli (University of Geneva)

Helen deCruz (Oxford University)

Michael Devitt (City University of New York)

Drago Djuric (University of Belgrade)

Val Dusek (University of New Hampshire)

Catarina Dutilh Novaes (University of Groningen) – This is an excellent department that must continue its activities. Its closing is motivated for purely political, not academic reasons.

Marie Duzi (VSB-Technical University of Ostrava)

Pascal Engel (University of Geneva)

Bart Engelen (Tilburg University)

David Estlund (Brown University)

Dan Everett (University of Waltham) – Dean of Arts and Sciences, Waltham MA

Simon Evnine (University of Miami)

Miranda Fricker (City University of New York)

Roman Frigg (London School of Economics)

Steve Fuller (University of Warwick)

Mirko Garasic (IMT Lucca) – I think it would a shame to close such an internationally active and respected Department. I had the opportunity to meet many interesting scholars in the course of the events organized by the Department, and I think that all these efforts to make Zagreb (and Croatia) more included and known by international academic circles should be rewarded – and certainly not interrupted!

Peter Gardenfors (Lund University) (jedan od najcitiranijih kognitivnih znanstvenika) – Critical thinking is needed … more than ever

Bart Geurts (University of Nijmegen)

Anca Gheaus (Pompeu Fabra Barcelona)

Wolfgang Gombocz (University of Graz and University of Ljubljana) – On the basis of my contacts to Croatian Philosophers since about 1975 I desperately support any action to keep this dwelling science stronghold in existence. As a member of the Academy of Science (SAZU) I sign this necessary intervention!

Bob Hale (University of Sheffield) – The closure of this department would be a damaging blow to independent critical thought in Croatia

Clyde Hardin (University of Syracuse)

Eli Hirsch (Brandeis University)

Britt Holbrook (New Jersey Institute of Technology)

Katerina Ierodiaknou (University of Geneva / University of Athens)

Ilhan Inan (Bogaziçi University)

Ian Kidd (University of Nottigham)

Simon Kirchin (University of Kent) – The world needs more critical thinking, not less. This department is essential for education and democracy. Simon Kirchin Dean of Humanities University of Kent, UK

Janos Kis (CEU Budapest)

Max Kölbel (ICREA at University of Barcelona)

Matthew Kramer (Cambridge University)

Martin Kusch (University of Vienna)

James Ladyman (University of Bristol)

Iddo Landau (University of Haifa)

Cees van Leeuwen (Leuven University) – This department should be the pride of the Croatian philosophy community, rather than the victim of petty revanchism by the powers that be.

Jakub Mácha (Masaryk University) – I’m signing because I consider the department as an outstanding institution in the region.

Luca Malatesti (University of Rijeka)

Jennifer Marusic (Brandeis University)

Berislav Marusic (Brandeis University)

Tim Maudlin (New York University)

Saladin Meckled-Garcia (University College London)

Stephen Menn (University of Montreal)

Andres Moles (CEU Budapest)

Reinhard Muskens (Tilburg University) – I’m a logician and analytic philosopher myself and think the Analytic Philosophy Department in Zagreb is an excellent place.

Sara Negri (University of Helsinki)

Robert Nola (University of Auckland) – I am signing because I am a New Zealander of Croatian descent (from Podgora). And I am a professor of Philosophy at the Auckland University. This close-down should not happen.

Carlo Penco (University of Genoa)

Ingmar Persson (University of Malmö)

Douglas W. Portmore (Arizona State University)

Stefano Predelli (University of Nottingham)

Jonathan Pugh (Oxford Uehiro Centre for Practical Ethics)

Panu Raatkainen (University of Tampere)

Christof Rapp (University of München) – I’m signing because I do know the work of the Department memeber Pavel Gregoric which matches highest standards in our field.

Georges Rey (University of Maryland)

Simon Rippon (CEU Budapest) – The department is an important international contributor in the region. It has sent outstanding students to our MA and PhD programs at CEU. In this time of uncertainty, Croatia and the world need more clear, critical thinking of the kind analytic philosophy offers, not less. – Prof S. Rippon, Philosophy MA Director, CEU

Klaus Robering (Syddansk Universitet) – Analytic philosophy is that “style” of philosophy which is most useful for the other sciences. It would be a pity to close down an institute cultivating that style of philosophizing.

David Rosenthal (City University of New York) – This department should remain open.

Jerry Samet (Brandeis University)

Joshua Schechter (Brown University)

Christian Schemmel (University of Manchester)

Anne Sheppard (Royal Holloway, University of London)

Benjamin Sherman (Brandeis University) – As I understand it, this department provides important scholarly balance in a university where the remaining philosophy faculty would be overwhelming Continental. I am also concerned that the department closing looks like a political hit job in retribution for the department’s (quite proper) disciplining of former colleagues who went on to positions of power.

Harvey Siegel (University of Miami)

Neil Sinhababu (National University of Singapore)

Pieter Sjoerd Hasper (University of Bloomington, Indiana ) – Closing this department would be a disgrace for Croatia.

Barry Smith (University of Buffalo)

Jan Sprenger (Tilburg University)

Kathleen Stock (University of Sussex) – Every university needs analytic philosophers, and particularly good ones like those at Zagreb.

Danilo Šuster (University of Maribor)

Alessandra Tanesini (Cardiff University) – I am a Professor of Philosophy in the UK. The dept of analytic philosophy in Zagreb has an excellent international reputation. It enhances Croatia’s international standing. I would urge you to reconsider.

Krista Thomason (Swarthmore College)

Pekka Vayrynen (University of Leeds)

Peter-Paul Verbeek (University of Twente)

Rineke Verbrugge (University of Groningen)

Gerald Vision (Temple University) – This is a fine group of philosophers, doing good work. Their brand of philosophy is at the very heart of all university education. Without its subject-matter and its particular approach to philosophy an institution calling itself a university is nothing more than a glorified trade school.

Denis Walsh (University of Toronto) – I am a professional philosopher. I have had wonderfully enriching interactions with analytic philosophers from all over Croatia. The community of analytic philosophers in Croatia is vibrant. Zagreb, in particular, is an important institute for the philosophy of science.

Jonathan Way (University of Southampton)

David Weberman (CEU Budapest)

Deirdre Wilson (University College London)

Christian Wuthrich (University of Geneva)

Nicole Wyatt (University of Calgary) – The Analytic Philosophy Department in Zagreb, part of the Faculty of Croatian Studies, is an intellectually recognized centre for philosophy of language and science, as well as housing a group of excellent historians of philosophy. The closure would be a huge loss to Philosophy in Croatia and internationally. Nicole Wyatt Department Head, Philosophy, University of Calgary

Kevin Zollman (Carnegie Mellon University) – The rise of nationalism and fake news all across Europe and North America necessitate philosophy

Oglasi

Otvoreno pismo kolegi

29/03/2017

Poštovani kolega Pokos,

svjedočio sam jučer dugotrajnoj zvučnoj opsadi najveće dvorane Hrvatskih studija, dvorane Zagreb. Pitao sam studente tko je uporni nastavnik koji se zaključao u dvoranu, pa su mi studenti rekli da ste to Vi. Neobično Vas cijenim kao stručnjaka i nastavnika kojega studenti vole i  koji je nekoliko godina zaredom dobivao vrlo visoke ocjene na studentskim anketama. Bilo mi je drago kad sam, kao bivši član uprave Hrvatskih studija, mogao istaknuti da takve izvrsne nastavnike imamo za vanjske suradnike, pa se nadam da ćete mi oprostiti ovo obraćanje.

Razumijem cijeli niz razloga zbog kojih, kao vanjski suradnik Hrvatskih studija, ne gledate na studentsku blokadu i najavljeni štrajk zaposlenika Hrvatskih studija sa simpatijama. Nezgodno je to: buka i neizvjesnost na kampusu, produljenje i odrada nastave, modificiranje planova za ljeto. No htio bih Vam malo približiti perspektivu dijela zaposlenika i studenata Hrvatskih studija. Ovdje je 5 činjenica koje sam slobodan podijeliti s Vama, od vremenskih najrecentnijih prema starijima.

  1. O upisnim kvotama ne odlučuje ni rektor, ni prorektor, ni Rektorski kolegij u užem sastavu, ni Rektorski kolegij u širem sastavu, nego Senat.

Senat je 14. ožujka na prijedlog Rektorskog kolegija i uz potporu privremenog pročelnika Grčevića izglasao upisnu kvotu 0 za preddiplomski dvopredmetni studij filozofije, iako je privremeno ZNV predložilo upisnu kvotu 15, što je 50% smanjeno u odnosu na ranije godine. Iduća redovna sjednica Senata je 11. travnja i ne možemo biti sigurni da će Senat glasati suprotno vlastitoj odluci od 14. ožujka. Rektor je već više puta pogazio svoju riječ, kao što znate.

  1. Privremeno znanstveno-nastavno vijeće, formirano odlukom Senata od 17. siječnja, tijelo je koje nema predstavnički legitimitet.

Samovoljom rektora Borasa i njegovih suradnika, iz tog je tijela isključeno 22 nastavnika zaposlenih na HS, mahom u znanstveno-nastavnim zvanjima, bez ikakva obrazloženja ili transparentnih kriterija, a uključene su osobe koje nemaju ni znanstveno-nastavna, ni nastavna ni suradnička zvanja, kao i osobe koje uopće nisu zaposlenici HS. Takvo tijelo ne može donositi odluke koje se tiču budućnosti Hrvatskih studija. Siguran sam, kolega Pokos, da Vi nikada ne biste pristali biti članom takvoga tijela i sudjelovati u donošenju odluka koje se izravno tiču svih zaposlenika na HS, pa i onih čija su prava pogažena isključivanjem iz toga tijela.

  1. Odluka Senata kojom je Hrvatskim studijima promijenjen status sa sveučilišnog centra u sveučilišni odjel je protuzakonita i protustatutarna.

Na Hrvatskim studijima izvodi se nastava i provodi znanstveno-istraživačka djelatnost u sedam znanstvenih polja koja pripadaju trima različitim područjima znanosti (društvenom, humanističkom i interdisciplinarnom) među kojima su neka posve nesrodna (npr. hrvatski latinitet i psihologija). Usporedite tu činjenicu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, čl. 64: “Sveučilišni odjel se osniva kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.” Ili Statut Sveučilišta u Zagrebu, čl. 45: “Sveučilišni odjel ustrojava se kao znanstveno-nastavna ili umjetničko-nastavna sastavnica Sveučilišta koja može imati status podružnice i koja sudjeluje u izvedbi sveučilišnih, i iznimno stručnih, studija te ustrojava i izvodi znanstveni ili umjetnički, nastavni i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili umjetničkom polju, ili u više srodnih polja.” Vjerojatno ste već upoznati s činjenicom da je osmoro članova Nezavisnog sindikata zanosti i visokog obrazovanja, koji pripadaju četrima odsjecima Hrvatskih studija, 10. veljače podnijelo upravnu tužbu zbog te očito protuzakonite Odluke.

  1. Privremeni pročelnik Grčević nametnut je od strane rektora Borasa.

U postupku izbora predloženika za voditelja Hrvatskih studija u mandatnom razdoblju 2016./17. i 2017./18. kandidat Grčević je u drugom krugu dobio dva glasa manje od kandidatkinje Tvrtković, koja je prošla u treći krug ali nije dobila potrebnu većinu. ZNV je donio odluku, sukladno Pravilniku o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija (čl. 22, st. 33) da će provesti novi postupak izbora predloženika za voditelja Hrvatskih studija, ali rektor Boras to je spriječio svojim imenovanjem Grčevića za voditelja uz suglasnost Senata na sjednici 19. travnja 2016. Na sjednici od 26. travnja 2016. Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija dalo je negativno mišljenje na Odluku rektora Borasa o imenovanju Grčevića za voditelja Hrvatskih studija (18 glasova za Odluku, 23 glasa protiv Odluke, 1 nevažeći listić). Rektora Borasa to nije zasmetalo, a kolega Grčević očito je spreman upravljati ustanovom i provoditi program s kojim nije dobio potporu većine zaposlenika na ustanovi.

  1. Odluka o pokretanju postupka rješavanja pravnoga statusa, znanstveno-nastavnoga profila i ustroja Hrvatskih studija te o imenovanju Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnoga statusa, znanstveno-nastavnoga profila i ustroja Hrvatskih studija, koju je donio rektor Boras 1. veljače 2016., je protuustavna i protustatutarna.

Odlukom je prekršena ustavna odredba o autonomiji sveučilišta koja je zajamčena svim sastavnicama sveučilišta, neovisno o njihovom pravnom statusu. Prekršene su i odredbe Statuta Sveučilišta u Zagrebu (čl. 46, st. 3) i Pravilnika o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija (čl. 30), jer Znanstveno-nastavnom vijeću Hrvatskih studija oduzima pravo rješavanja znanstveno-nastavnih pitanja i unutrašnjeg ustroja. Također, Odluka sadrži neobrazložene, štetne i pravno neutemeljene odredbe kojima se zabranjuje zapošljavanje, napredovanje te uvođenje novih studijskih programa. Nadalje, Odlukom je prekršen Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu (čl. 7, st. 2) koji propisuje da “članovi sveučilišne zajednice ne smiju zloupotrijebiti svoj autoritet i ne smiju dopustiti da osobni interesi i odnosi rezultiraju situacijama koje mogu utjecati na mogućnost objektivnoga prosuđivanja te etičkoga i profesionalnog obavljanja radnih obaveza”, a Odlukom su u Odbor za provedbu postupka imenovani prorektor Ante Čović (predsjednik Odbora) i akademik Mislav Ježić za koje je rektor Boras znao da imaju dugu i neugodnu povijest s Hrvatskim studijima, kao i s pojedinim zaposlenicima s Hrvatskih studija. Ova Odluka, složit ćete se, bila je smišljena da paralizira našu ustanovu, da joj ošteti središnji živčani sustav, jer je među zaposlenike unijela nemir i razdor koji su onemogućili argumentiranu raspravu i transparentno odlučivanje.

*   *   *

Poštovani kolega Pokos, ovo su samo neke od činjenica iz kojih je jasno da rektor Boras ili nije voljan ili nije sposoban nepristrano i partnerski pristupiti rješavanju nedostataka navedenih u ministrovom Pismu očekivanja kojim je završen postupak reakreditacije Hrvatskih studija proveden u ak. god. 2013./14. Isto tako, kristalno je jasno da pročelnik Grčević ne uživa povjerenje nastavnika i studenata, a otvoreno zalaganje za upisnu kvotu 0 za filozofiju na sjednici Senata od 13. ožujka – suprotno jednoglasnoj odluci privremenog ZNV-a koju je Grčević osobno potpisao! – kao i recentni pokušaji uvođenja stegovnih mjera za studente koji sudjeluju u blokadi to su nepovjerenje dodatno produbili.

Siguran sam da uviđate kako se nad Hrvatskim studijima provodi otvoreno institucionalno nasilje, pa se nadam da ćete ipak poduprijeti nastojanja studenata i zaposlenika u borbi za njihova prava i budućnost na ovoj ustanovi. Posrijedi su mnogo veće i važnije stvari od naših individualnih neprilika vezanih uz odradu nastave i promjene planova u lipnju.

I uvjeren sam, dragi kolega Pokos, da ćemo uz međusobnu solidarnost uskoro opet moći biti zadovoljni nastavnici – kako zaposlenici tako i vanjski suradnici – sa zadovoljnim studentima i njihovim roditeljima, svi skupa ponosni na rezultate međunarodne reakreditacije u idućem ciklusu, ak. god. 2018./19.

Srdačan pozdrav, Pavel Gregorić

 


Pismo podrške bivših studenata Hrvatskih studija

23/03/2017

[Budući da je članovima Odsjeka za filozofiju Hrvatskih studija uskraćeno pravo uređivanja službene mrežne stranice našega Odsjeka, ovdje objavljujemo Pismo potpore bivših studenata Hrvatskih studija. Hvala svima na potpori! U ime članova Odsjeka za filozofiju, izv. prof. dr. sc. Pavel Gregorić]

Poštovani profesori Sveučilišnog odjela Hrvatskih studija u Zagrebu,

poštovani studenti,

potaknuti recentnim zbivanjima usko vezanima uz rješavanje pravnog statusa Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, koja su epilog dobila u uvođenju nulte kvote za upis studenata u prvu godinu preddiplomskog studija filozofije u ak. god. 2017./2018., eskalaciji blokade nastave i neizvjesnoj budućnosti trenutačno zaposlenih profesora na Odsjeku za filozofiju Hrvatskih studija, ovim vam putem izražavamo punu podršku u svim aktivnostima koje ocijenite potrebnima, u legitimnim okvirima, a koje bi mogle pridonijeti konstruktivnom raspletu nastale situacije.

Kao bivši studenti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu različitih studijskih usmjerenja, izražavamo zabrinutost zbog odluka, kao i odabira metoda za njihovo provođenje, od uprave Sveučilišta/Rektorata. Ujedno smatramo da ne odgovaraju demokratskim načelima i ne njeguju kulturu dijaloga za koju smo se svi, kao pripadnici akademske zajednice RH, dužni zalagati.

Sudeći prema dosadašnjim, već nažalost realiziranim i za budućnost Hrvatskih studija pogubnim potezima, smatramo da je strahovanje za status i opstojnost drugih odsjeka Hrvatskih studija, od kojih posebno ističemo psihologiju, sociologiju, povijest i komunikologiju, opravdano, kao i briga za ugled i kredibilitet stečenih diploma studenata Hrvatskih studija, neovisno o studijskome usmjerenju.

Ovim putem javno pozivamo i ostale bivše studente Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a koji u ovome trenutku nisu potpisnici pisma podrške, na iskazivanje solidarnosti profesorima, kao i studentima pred kojima stoje još brojni studijski izazovi i obveze.

U nadi da ćemo zajedničkim nastojanjima i uzajamnom podrškom doći do konačnog rješenja u interesu svih involviranih strana, izražavamo spremnost na sudjelovanje u zaštiti ugleda najbolje ocijenjenog društveno-humanističkog studija u Hrvatskoj.

 

Zagreb, 23. ožujka 2017. g

 

POTPISNICI: 

  1. Adrijana Mijoković, magistra psihologije
  2. Aljoša Kosjerina, magistar psihologije
  3. Anđela Župić, magistra povijesti i edukacije povijesti
  4. Ana Ban, magistra edukacije povijesti i magistra komunikologije
  5. Ana Božičević, magistra komunikologije
  6. Ana Fabijanić, magistra komunikologije
  7. Ana Favro Šaban, profesorica filozofije i povijesti
  8. Ana Filipčić, magistra edukacije povijesti
  9. Ana Rapo, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica povijesti
  10. Ana Slipčević, magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta
  11. Ana Šain, magistra komunikologije
  12. Andrea Luetić, magistra filozofije i edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta
  13. Andrea Rakela, magistra komunikologije
  14. Andreja Pančur, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  15. Andreja Smole, magistra komunikologije
  16. Anna Kocsis, magistra filozofije
  17. Anita Fabić, magistra komunikologije i edukacije povijesti
  18. Antea Brzović, magistra psihologije
  19. Antonija Zeba, magistra edukacije kroatologije
  20. Anja Mađarević, magistra komunikologije
  21. Augustin Derado, magistar sociologije
  22. Barbara Blečić, magistra sociologije i komunikologije
  23. Bojan Koštić, magistar edukacije kroatologije
  24. Božena Perić, magistra psihologije
  25. Božena Martinović Benić, magistra povijesti i edukacije povijesti
  26. Božica Jakas, magistra edukacije kroatologije i magistra edukacije filozofije
  27. Branimir Kopecky, magistar komunikologije i povijesti
  28. Branimira Klobučar, profesorica filozofije i hrvatske kulture
  29. Branka Bedić, magistra sociologije i edukacije sociologije i magistra edukacije filozofije
  30. Bruno Pušić, doktor humanističkih znanosti, polje filozofije
  31. Danijela Aračić, magistra sociologije i magistra komunikologije
  32. Davor Dubravić, sveučilišni prvostupnik psihologije
  33. Dajana Blažević, magistra psihologije
  34. Dea Marinović, magistra komunikologije
  35. Denis Povijač, magistar komunikologije
  36. Dijana Haramina, diplomirana filozofkinja i sociologinja
  37. Dijana Ivanušec, magistra socijalne pedagogije i sveučilišna prvostupnica sociologije
  38. Dijana Kos, magistra edukacije kroatologije i sveučilišna prvostupnica komunikologije
  39. Dijana Sedinić, magistra psihologije
  40. Divna Blažev, magistra psihologije
  41. Dominik Šmida, magistar psihologije
  42. Dorotea Sudar, magistra sociologije i edukacije sociologije i magistra edukacije filozofije
  43. Dragana Jakšić Topalović, magistra sociologije i edukacije sociologije
  44. Dragana Marković, magistra edukacije povijesti i edukacije kroatologije
  45. Duška Burić, magistra komunikologije
  46. Eva Hursa, magistra povijesti i kroatologije
  47. Eva Štimac, magistra sociologije i filozofije
  48. Eva Jagić Vasilić, magistra psihologije
  49. Filip Čiček, magistar sociologije
  50. Filip Drvar, magistar povijesti i sveučilišni prvostupnik filozofije
  51. Filip Novosel, profesor povijesti i kroatologije
  52. Filip Sviben, magistar psihologije
  53. Filip Šarić, magistar edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta i sveučilišni prvostupnik komunikologije
  54. Franka Martinović, magistra komunikologije
  55. Goran Gradiček, magistar povijesti
  56. Goran Klepač, magistar edukacije povijesti i edukacije filozofije
  57. Gorana Grubačević, magistra edukacije sociologije i filozofije
  58. Gordan Bezjak, magistar edukacije kroatologije i edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta
  59. Hana Sunara, magistra komunikologije
  60. Ines Ban, magistra edukacije kroatologije i sveučilišna prvostupnica filozofije
  61. Ines Mikulandi, magistra sociologije i edukacije sociologije
  62. Ines Röder, magistra komunikologije
  63. Iva Bodrožić-Selak, profesorica hrvatske kulture i profesorica povijesti
  64. Iva Blaguš, magistra edukacije kroatologije i edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta
  65. Iva Kušec, magistra komunikologije
  66. Iva Sušilović, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  67. Iva Štenglin, magistra filozofije, edukacije filozofije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  68. Ivan Flis, magistar psihologije
  69. Ivan Ilinić, magistar komunikologije i edukacije povijesti
  70. Ivan Laškarin, magistar sociologije
  71. Ivan Šaravanja, magistar komunikologije
  72. Ivan Špiljak, magistar edukacije filozofije
  73. Ivana Aščić, magistra edukacije sociologije
  74. Ivana Adamić Tadić, diplomirana psihologinja
  75. Ivana Alaber, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  76. Ivana Bašić, magistra edukacije kroatologije
  77. Ivana Herceg, magistra psihologije
  78. Ivana Kapetanović, magistra komunikologije
  79. Ivana Letinić, magistra sociologije
  80. Ivana Ljubičić, magistra filozofije
  81. Ivana Marinčić, magistra komunikologije
  82. Ivana Maksimov, magistra komunikologije
  83. Ivana Njavro magistra edukacije povijesti i sveučilišna prvostupnica filozofije
  84. Ivana Novosel, magistra povijesti
  85. Ivana Rapo, magistra sociologije
  86. Ivana Šivak, profesorica filozofije i kroatologije
  87. Ivon Pavlović, sveučilišni prvostupnik sociologije
  88. Ivona Mršić, magistra psihologije
  89. Izidora Crnov, magistra komunikologije
  90. Jana Kujundžić, magistra sociologije
  91. Janja Leščan, magistra edukacije kroatologije i filozofije
  92. Jasenka Kordić, magistra komunikologije
  93. Jasmina Diković, magistra psihologije
  94. Jasmina Černeka, magistra komunikologije
  95. Jasmina Rep, magistra edukacije filozofije i kroatologije
  96. Jasminka Tuksar, diplomirana filozofkinja i kroatologinja
  97. Jegor Modrić, magistar sociologije
  98. Jelena Arbanas Stanilović, magistra edukacije kroatologije
  99. Jelena Gašpar, magistra komunikologije
  100. Jelena Kiseljak, magistra povijesti, edukacije povijesti i sveučilišna prvostupnica komunikologije
  101. Jelena Puđak, doktorica društvenih znanosti, polje sociologije
  102. Jelena Šaško, magistra komunikologije i sociologije
  103. Josipa Marjanović, magistra povijesti, edukacije povijesti i sveučilišna prvostupnica komunikologije
  104. Juraj Sekula, magistar povijesti i sociologije
  105. Karolina Kudlek, magistra filozofije, edukacije filozofije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  106. Karlo Meštrić, magistar sociologije
  107. Katarina Bednjanec, magistra komunikologije, filozofije i edukacije filozofije
  108. Kristina Lukec, sveučilišna prvostupnica povijesti i filozofije
  109. Kristina Markalaus, magistra filozofije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  110. Kristina Šekrst, magistra lingvistike, hrvatskog jezika i književnosti i magistra filozofije
  111. Kruno Rajn, magistar edukacije povijesti
  112. Krunoslav Kovačić, magistar filozofije i sociologije i magistar edukacije filozofije i sociologije
  113. Lahorka Lojen, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  114. Lana Lucić, magistra psihologije
  115. Lara Buljan, magistra psihologije
  116. Lea Jurković, magistra psihologije
  117. Lidija Mihalj, magistra sociologije i edukacije sociologije
  118. Lorena Dragić, magistra sociologije i edukacije sociologije
  119. Lovro Savić, sveučilišni prvostupnik filozofije i povijesti
  120. Lucija Koosor, magistra komunikologije
  121. Luka Kazimović, magistar povijesti
  122. Luka Pospiš, magistar filozofije, edukacije filozofije i magistar komunikologije
  123. Luka Pupić Bakrač, magistar povijesti i edukacije povijesti
  124. Ljubica Roso, profesorica povijesti i kroatologije
  125. Ljubica Škvorc, magistra psihologije
  126. Ljubiša Prica, doktor humanističkih znanosti, polje filozofije
  127. Maja Beljan Pečnik, magistra kroatologije i filozofije
  128. Maja Fistrić, magistra komunikologije
  129. Maja Gavranić, profesorica filozofije i hrvatske kulture
  130. Maja Kurečić, magistra psihologije
  131. Maja Milek, magistra povijesti i edukacije povijesti, sveučilišna prvostupnica kroatologije
  132. Maja Rašić, magistra kroatologije i komunikologije
  133. Marko Anić-Hrvoj
  134. Marko Posavec, magistar komunikologije
  135. Marica Perić Leko, magistra edukacije kroatologije i filozofije
  136. Marija Barčot, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica filozofije
  137. Marija Biondić, magistra edukacije filozofije i sveučilišna prvostupnica sociologije
  138. Marija Grabant, magistrica filozofije
  139. Marija Grganić, magistra edukacije povijesti i sveučilišna prvostupnica komunikologije
  140. Marija Maly, magistra komunikologije
  141. Marija Stanković, magistra sociologije i edukacije sociologije
  142. Marinela Katona, magistra komunikologije
  143. Marinela Kukec, magistra edukacije povijesti i sveučilišna prvostupnica komunikologije
  144. Marijana Kovčalija, magistra sociologije i edukacije sociologije
  145. Marijana Petrunić, magistra kroatologije
  146. Marina Glavaš, magistra komunikologije i edukacije kroatologije
  147. Marina Skelin, magistra sociologije
  148. Marina Vasilj, magistra komunikologije
  149. Marinela Katona, magistra komunikologije
  150. Marko Radolović, magistar sociologije
  151. Martina Detelj, magistra filozofije i edukacije filozofije
  152. Martina Jurišić, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  153. Martina Jurišić, magistra sociologije
  154. Martina Lončar, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  155. Martina Polenus, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  156. Matea Čendeš, magistra filozofije i edukacije filozofije, sveučilišna prvostupnica
    kroatologije
  157. Matea Lay, magistra komunikologije
  158. Matea Jalžečić, magistra edukacije povijesti i edukacije kroatologije
  159. Matej Brzović, magistar komunikologije
  160. Mateja Čičak, magistra kroatologije
  161. Mateja Miklošić, magistra kroatologije
  162. Mateja Kocijan, profesorica kroatologije i filozofije
  163. Mateja Maljuga, magistra povijesti, edukacije povijesti i sveučilišna prvostupnica
    komunikologije
  164. Matija Stuparić, magistar teologije, povijesti i edukacije povijesti
  165. Mia Males, magistra psihologije
  166. Mia Karabegović, magistra psihologije
  167. Mihovil Juranko, profesor povijesti i kroatologije
  168. Mira Aranđelović, magistra sociologije i edukacije sociologije
  169. Mirjana Klopotan, magistra filozofije, edukacije filozofije i sveučilišna prvostupnica
    kroatologije
  170. Mirna Glavinić, magistra psihologije
  171. Mirna Kopić, magistra edukacije filozofije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  172. Mirta Pavić, magistra komunikologije i edukacije kroatologije
  173. Monika Đurak, magistra povijesti i edukacije povijesti
  174. Monika Jukić, magistra komunikologije i edukacije povijesti
  175. Neda Novosel, magistra sociologije i kroatologije
  176. Nikola Švenda, magistar sociologije i filozofije
  177. Nikolina Drempetić, magistra komunikologije
  178. Nikolina Krznar, magistra sociologije i edukacije sociologije
  179. Nikolina Maleš, profesorica filozofije i sociologije
  180. Nina Cvijanović, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica sociologije
  181. Nina Letilović, magistra filozofije, edukacije filozofije i magistra komunikologije
  182. Nina Škunca, magistra komunikologije
  183. Nirvana Mihoković, magistra filozofije i edukacije filozofije i magistra edukacije
    povijesti
  184. Nives Jozić, magistra sociologije
  185. Perica Štefan, magistar komunikologije i povijesti
  186. Petar Bodlović, magistar filozofije i sveučilišni prvostupnik sociologije
  187. Petra Čudina, magistra edukacije povijesti
  188. Pia Martinić, magistra psihologije
  189. Sanja Bartaković, magistra psihologije
  190. Sandra Bencun, magistra komunikologije
  191. Sandra Kovačević, magistra edukacije povijesti i kroatologije
  192. Sandra Stojčević, magistra psihologije
  193. Sandra Šućurović, magistra psihologije
  194. Sandra Štrkalec, diplomirana filozofkinja i sociologinja
  195. Sanela Petković, magistra edukacije filozofije i kroatologije
  196. Sanja Ilinić, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  197. Sanja Moralić, sveučilišna prvostupnica komunikologije
  198. Sanja Rajković, magistra komunikologije
  199. Sanja Sekulić, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  200. Sanja Šimić, magistra edukacije kroatologije i filozofije
  201. Sara Antonini, magistra psihologije, sociologije i edukacije sociologije
  202. Smilja Rudež, magistra komunikologije i edukacije povijesti
  203. Snježana Terzić, magistra kroatologije i edukacije kroatologije
  204. Stanko Roso, magistar novinarstva
  205. Stefan Bunjevac, profesor sociologije i filozofije
  206. Stela Morović, magistra komunikologije
  207. Suzana Đurkan, profesor povijesti i hrvatske kulture
  208. Suzana Sakić, magistra sociologije i edukacije sociologije
  209. Tamara Bodor, magistra kroatologije i komunikologije
  210. Tanja Farkaš, magistra komunikologije i edukacije filozofije
  211. Tea Markalaus Vujičić, magistra filozofije i kroatologije
  212. Tena Trifunović, magistra psihologije
  213. Tena Osrečak, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica sociologije
  214. Tihana Tesanović, magistra filozofije, edukacije filozofije i komunikologije
  215. Toni Petković, sveučilišni prvostupnik sociologije
  216. Valentina Kujundžić, diplomirana kroatologinja i povjesničarka
  217. Valentina Soldo Neferović, profesorica hrvatske kulture i filozofije
  218. Vedrana Banić, profesorica filozofije i sociologije
  219. Veno Mušinović, magistar filozofije i edukacije filozofije
  220. Vedran Sudović, magistar psihologije
  221. Vedran Živković, magistar povijesti i komunikologije
  222. Vjeran Kerić, magistar filozofije i sveučilišni prvostupnik sociologije
  223. Vladimir Brebrić, magistar povijesti i edukacije povijesti
  224. Zagorka Dubovečak, magistra komunikologije
  225. Zvonka Bančić, magistra sociologije i edukacije sociologije
  226. Zrinka Matošević, magistra edukacije povijesti i kroatologije
  227. Željka Dmitrus, magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta
  228. Ivančica Slunjski, profesorica filozofije i sociologije
  229. Dubravka (Bozic)Horvatic, profesorica filozofije i sociologije
  230. Matej Topić, magistar filozofije i religijskih znanosti
  231. Anja Novosel, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  232. Vjeka Skutari, magistra edukacije kroatologije
  233. Mirta Blažev, magistra psihologije
  234. Aleksandra Karanac, magistra komunikologije i magistra edukacije kroatologije
  235. Anita Galetić- Galović, profesorica hrvatske kulture i profesorica povijesti
  236. Ivana Franjić, magistra kroatologije i magistra edukacije kroatologije
  237. Kristina Lasic, magistra edukacije kroatologije i sveučilišna prvostupnica komunikologije i latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta
  238. Mirela Kožar, magistra sociologije i magistra edukacije kroatologije
  239. Marina Jurisic, magistra edukacije kroatologije i sveučilišna prvostupnica komunikologije
    240. Katarina Gligora, magistra edukacije kroatologije i sveučilišna prvostupnica latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta
  240. Mateja Hajda, magistra edukacije kroatologije, magistra sociologije i magistra edukacije sociologije
  241. Sara Jager, magistra psihologije
  242. Barbara Zvonar, magistra filozofije, magistra edukacije filozofije, sveučilišna prvostupnica kroatologije
  243. Nikolina Golub, magistra povijesti i magistra edukacija povijesti
  244. Marija Drempetić, magistra povijesti i magistra komunikologije
  245. Ana Milas, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  246. Leona Šiljek, magistra sociologije i magistra komunikologije
  247. Maja Maljković, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  248. Anja Novosel, magistra komunikologije i sveučilišna prvostupnica kroatologije
  249. Maja Merc, magistra povijesti i magistra edukacija povijesti
  250. Petra Marinčić, magistra povijesti i edukacije povijesti, magistra komunikologije
  251. Ena Mehulić, magistra psihologije
  252. Maja Jakuš-Mejarec, magistra edukacije kroatologije
  253. Iva Židić, magistra filozofije magistra edukacije filozofije
  254. Zrinko Novosel, magistar povijesti
  255. Mihovil Lukić, magistar filozofije
  256. Antonija Krstić, magistra edukacije kroatologije i magistra edukacije latinskog jezika, rimske književnosti i hrvatskog latiniteta
  257. Ana Bošnjak Dakić, profesorica filozofije i sociologije
  258. Ivan Lorger, magistar edukacije povijesti i magistar filozofije
  259. Mateja Špehar, magistra psihologije
  260. Vedrana Đurasek, magistra psihologije
  261. Nikola Serdarević, sveučilišni prvostupnik psihologije
  262. Maja Božić, magistra edukacije kroatologije
  263. Josipa Vonić, magistra edukacije kroatologije
  264. Sabina Folnović, magistra filozofije i sociologije
  265. Tea Brezinšćak, magistra psihologije
  266. Ivan Lesko, magistar psihologije
  267. Mia Maleš, magistra psihologije
  268. Ana Gazivoda, magistra psihologije
  269. Ena Mehulić, magistra psihologije
  270. Ana Sakoman, magistra psihologije
  271. Iva Kantolić, magistra psihologije
  272. Irena Zulić, magistra psihologije
  273. Jelena Ačkar, magistra psihologije
  274. Branko Ančić, doktor sociologije
  275. Tea Vdović, magistra psihologije
  276. Tamara Les, magistra psihologije
  277. Marina Lovrić, magistra psihologije
  278. Maja Povijač, magistra psihologije
  279. Lea Devčić, magistra psihologije
  280. Maja Vidaković, magistra psihologije
  281. Anamarija Šimunović, magistra psihologije
  282. Helena Rašić Radauš, magistra psihologije
  283. Lidija Erceg, magistra psihologije
  284. Vedrana Đurasek, magistra psihologije
  285. Ružica Puljko, magistra psihologije
  286. Mateja Badžek, magistra psihologije
  287. Josipa Marenić, sveučilišna prvostupnica psihologije
  288. Marcela Milković, magistra psihologije
  289. Ines Crnko, magistra psihologije
  290. Jelena Livakovic, magistra psihologije
  291. Lea Šipka, magistra psihologije
  292. Maja Vidaković, magistra psihologije
  293. Magdalena Buljanović, magistra psihologije
  294. Karmela Arbanasić, magistra psihologije
  295. Katarina Bošnjak, magistra psihologije
  296. Petra Kralj, magistra psihologije i magistra sociologije
  297. Suzana Đukez, magistra psihologije
  298. Anita Romcevic, magistra psihologije
  299. Ivana Mikanović, magistra psihologije
  300. Paula Mučnjak, magistra psihologije
  301. Marko Mihalj, magistar psihologije
  302. Sara Lulić, magistra psihologije
  303. Matija Petanjek, magistar psihologije
  304. Diana Dorma Duvnjak, magistra psihologije
  305. Lucija Smrke, magistra psihologije
  306. Anita Čendeš, magistra psihologije
  307. Darko Blagojević, magistar psihologije
  308. Magdalena Perković, magistra psihologije
  309. Vanja Međugorac, magistra psihologije
  310. Aleksandar Kolundžić, magistar psihologije
  311. Jelka Predragović, magistra psihologije
  312. Ivana Buljan Babić, magistra psihologije
  313. Ratko Čuček, magistar psihologije
  314. Ana Miličić, magistra edukacije psihologije
  315. Ivana Bilić, magistra psihologije
  316. Ivana Matic Bogunovic, magistra edukacije psihologije
  317. Sara Jager, magistra edukacije psihologije
  318. Anja Knezić, magistra psihologije
  319. Jadranka Valić, magistra psihologije
  320. Nevena Kvakić, magistra psihologije
  321. Dina Sinković, magistra psihologije
  322. Monika Ivančić, magistra psihologije
  323. Sanja Morić, magistra psihologije
  324. Sara Dugić, magistra psihologije
  325. Sunčica Lazanski, magistra psihologije
  326. Ivana Buric, magistra psihologije
  327. Nikola Serdarević, sveučilišni prvostupnik psihologije
  328. Ivana Trputec, magistra psihologije
  329. Ivana Bilić, magistra psihologije
  330. Danijela Vusilović, magistra psihologije
  331. Kristina Tavra, magistra psihologije
  332. Marija Berzati, magistra psihologije
  333. Loreta Drenški, magistra psihologije
  334. Silvija Jurčević, magistra psihologije
  335. Mirna Glavinić, magistra psihologije
  336. Matea Popov, magistra psihologije
  337. Sara Bestulić, magistra psihologije
  338. Dunja Dejanović, magistra psihologije
  339. Anita Kern, magistra psihologije

 

 


Filozofija na Hrvatskim studijima – nekad i sad

19/03/2017

[Tekst Tomislava Bracanovića koji slijedi trebao je biti objavljen na službenoj stranici Odsjeka za filozofiju Hrvatskih studija, no uprava Hrvatskih studija to nam je onemogućila. Naime, nakon što smo u petak 17. 3. 2017. objavili naš odgovor na priopćenje privremenog pročelnika Hrvatskih studija, izv. prof. dr. sc. Maria Grčevića, ograničena su nam prava uređivanja stranice Odsjeka. Točnije, zahtijeva se da nove obavijesti prođu cenzuru uprave prije negoli budu objavljene. Također, uprava Hrvatskih studija uz naš odgovor na priopćenje privremenog pročelnika Hrvatskih studija samoinicijativno je dodala sken upravne tužbe koju je osam zaposlenika s četiri različita odsjeka Hrvatskih studija preko Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja podigla protiv Sveučilišta u Zagrebu zbog Odluke Senata o promjeni statusa Sveučilišnog centra Hrvatski studiji u Sveučilišni odjel Hrvatski studiji. Ne znamo što se dodavanjem skena upravne tužbe ispod našega odgovora htjelo postići, ali svakako s nestrpljenjem iščekujemo prvo ročište i konačnu presudu. U ime članova Odsjeka za filozofiju, izv. prof. dr. sc. Pavel Gregorić]

Filozofija na Hrvatskim studijima – nekad i sad

Preddiplomskom studiju filozofije na Hrvatskim studijima danas neki spočitavaju da ne sadrži dovoljno predmeta koji obrađuju hrvatsku filozofsku baštinu i da stoga predstavlja otklon od izvorne ideje Hrvatskih studija. Ako bi “izvorna ideja” i predstavljala mjerilo za Hrvatske studije danas, to je potpuno neistinita tvrdnja jer današnji preddiplomski studij filozofije po svojoj je osnovnoj strukturi i udjelu predmeta iz hrvatske filozofije istovjetan izvornom studiju iz 1993./1994. Slijedi kratka usporedba:

Akademske godine 1993./1994. program studija filozofije bio je četverogodišnji i dvopredmetan. Predmeti su bili većinom dvosemestralni (osim četvorosemestralne Povijesti filozofije) i podijeljeni u dvije skupine: osnovni i glavni studij. U osnovnom studiju nalazili su se predmeti: Povijest filozofije, Logika, Spoznajna teorija, Metafizika, Estetika i Etika. Studenti su mogli birati koji će od ovih predmeta upisati i položiti, a u pravilu su ih morali upisati i položiti barem pet. U glavnom studiju nalazili su se predmeti: Povijest hrvatske filozofije, Orijentalna filozofija, Praktična filozofija, Filozofija prava i politike, Filozofija prirode, Filozofija znanosti, Socijalna filozofija, Filozofija religije, Idealizam i fenomenologija i Filozofijska hermeneutika. Studenti su mogli birati koji će od ovih predmeta upisati i položiti, a u pravilu su ih morali upisati i položiti barem sedam. Dakle, Povijest hrvatske filozofije na izvornom studiju filozofije bila je jedini – i to izborni – predmet posvećen hrvatskoj filozofskoj baštini.

Akademske godine 2016./2017. program preddiplomskog studija filozofije je trogodišnji i dvopredmetan. Svi predmeti su jednosemestralni i podijeljeni na obvezne i izborne. Obvezni predmeti su: Osnovni problemi filozofije, Strategije neformalnog zaključivanja, Logika 1, Logika 2, Platon i Aristotel, Racionalizam i empirizam, Metafizika 1, Etika 1, Epistemologija 1, Filozofija jezika, Estetika i Kant. Izborni predmeti su: Zaključivanje i racionalnost, Praktična etika, Božji atributi i sloboda volje, Theories of Human Nature, Povijest hrvatske filozofije i Kritičko mišljenje u društvenim i humanističkim znanostima. Dok se svi ostali izborni predmeti iz godine u godinu mijenjaju ili rotiraju, Povijest hrvatske filozofije jedini je predmet koji se studentima nalazi u stalnoj ponudi svake godine. Štoviše, do 2012./2013. Povijest hrvatske filozofije bila je predmet diplomskog studija, a od 2013./2014. prebačena je na preddiplomski studij radi povezivanja sa studijem kroatologije. Dakle, kao i 1993./1994. Povijest hrvatske filozofije je stalni – i dalje izborni – predmet posvećen hrvatskoj filozofskoj baštini.

Inzistiranje na tome da se svi odsjeci i studiji Hrvatskih studija moraju što više “kroatizirati”, kada se bolje pogleda, ugrožava smisao postojanja samog Odsjeka za kroatologiju. Ako će sadržaje iz hrvatske filozofske baštine izvoditi Odsjek za filozofiju, sadržaje iz povijesti hrvatske kulture Odsjek za povijest, hrvatsku baštinu na latinskome jeziku Odsjek za hrvatski latinitet, sadržaje povezane s hrvatskim društvom Odsjek za sociologiju – što će onda preostati Odsjeku za kroatologiju?

Usporedba s “izvornom idejom” Hrvatskih studija iz 1993./1994. ovdje je ponovno poučna. Komparativni hrvatski studij – Croaticum (preteča današnjeg studija kroatologije) tada je bio sastavljen od predmeta koji su se izvodili isključivo u okviru tog studija i gotovo bez ikakvih posuđivanja predmeta drugih dvaju studija. Jedini predmet koji se izvodio objedinjeno i za studente filozofije i za studente Croaticuma bila je – upravo kao i danas! – Povijest hrvatske filozofije. Svi ostali filozofski predmeti CroaticumaHrvatska estetika, Skotizam i tomizam u hrvatskoj filozofskoj i teološkoj tradiciji, Neoskolastika u Hrvatskoj, Herman Dalmatin, Frane Petrić, Ruđer Bošković i Matija Vlačić Ilirik – činili su dijelove studijskog programa Croaticuma, ali ne i studijskog programa filozofije (čak ni kao mogući izborni predmeti).

Akademske godine 1993./1994. komparativni hrvatski studij – Croaticum bio je novina na Sveučilištu u Zagrebu, a tadašnji četvorogodišni studij filozofije (kao i studij Društva, preteča današnje sociologije) bio je zamišljen kao studij opće filozofije koji je studentima trebao pružati ne samo dodatna znanja i kritičke sposobnosti, nego im omogućavati još jedno zvanje te ih tako činiti konkurentnijima na tržištu rada. Teško je shvatiti zbog čega ovu zdravorazumsku logiku mnogi danas ne prihvaćaju. Godine 1994. u službenom Vodiču Hrvatskih studija – koji su izradili Ante Čović (voditelj), Pavo Barišić (zamjenik voditelja) i Marinko Šišak (tajnik) – obrazlaže se da u pozadini pokretanja Hrvatskih studija stoji “potreba za uvođenjem određenih filozofskih i društvenih predmeta na Sveučilište koji dotad ili nisu uopće postojali ili su bili ideološki opterećeni”. Nigdje se ne spominje, dakle, nužnost dominantnog poučavanja hrvatske filozofske baštine. Dakle, čak i ako “izvorna ideja” Hrvatskih studija predstavlja mjerilo za Hrvatske studije danas, nema nikakvog razloga za ukidanje kvalitetnog, ideološki neopterećenog, analitički profiliranog i za Sveučilište u Zagrebu jedinstvenog preddiplomskog studija filozofije.

Tomislav Bracanović


%d bloggers like this: