Svemirski teleskop "Hubble"

Svemirski teleskop Hubble lansiran je u travnju 1990. godine. Nakon početnih problema s neispravnim primarnim zrcalom, 1993. problem je otklonjen i Hubble je počeo slati spektakularne snimke svemirskih krajolika. Time je odigrao važnu ulogu u suvremenoj astrofizici, omogućivši znanstvenicima, na primjer, da utvrde točnu stopu širenja svemira. Ništa manje važnu ulogu Hubble je odigrao za popularizaciju astronomije i znanosti općenito. Od 200 najcitiranijih članaka iz astronomije, 20 ih se temelji na podacima koje je pribavio Hubble. 

Možda najvažnija snimka koju je Hubble napravio, a vjerojatno i najvažnija snimka koju je čovjek ikada napravio, jest tzv. Ultra Deep Field View. Radi se snimci jednog malog djelića svemira u sazvježđu Peći (Fornax) koja je napravljena u 11 dana, tijekom 400 orbita, s ekspozicijom od oko milijun sekundi. Na snimci se vidi desetak tisuća galaksija koje su udaljene oko 13 milijardi svjetlosnih godina, dakle koje su nastale razmjerno nedugo nakon Velikog praska (13,7 milijardi godina). Kad gledamo ovu snimku, putujemo u daleku prošlost  – vidimo kako je svemir izgledao prije 13 milijardi godina.

U svibnju 2009. Hubble je servisiran po peti i vjerojatno posljednji puta. U vrlo zahtjevnoj servisnoj misiji, astronauti Space Shuttlea Atlantis, na Hublleu su zamijenili baterije, popravili sustav za upravljanje, instalirali su novu kameru i spektrograf. Nakon tog servisa Hubble bi trebao funkcionirati do 2014. godine, kada će ga zamijeniti James Webb Space Telescope. Ukupna cijena konstrukcije, lansiranja i održavanja teleskopa Hubble do današnjega dana procjenjuje se između 5 i 6,5 milijardi dolara.

Koja je sudbina Hubblea? S obzirom da peta servisna misija nije korigirala Hubbleovu orbitu, očekuje se da će teleskop ući u atmosferu između 2019 i 2032. godine.  Na posljednjoj servisonoj misiji instaliran je adapter za šristajanje koji će omogućiti priključivanje robotičke sonde s ciljem kontroliranog prizemljivanja teleskopa, pri čemu će dobar dio teleskopa pri ulasku u atmosferu izgorjeti. Jedan od izvornih planova NASA-e bio je da se Hubble ukrca na Space Shuttle,  vrati na Zemlju u jednom komadu i da se postavi kao eksponat u Smithsonianu. Međutim, od te ideje odustalo se iz sigurnosnih i financijskih razloga. Vraćanje na Zemlju predmeta teškog 11 tona zahtijevalo bi posebnu misiju Space Shuttlea koja bi koštala oko 1 milijarde dolara i koja bi predstavljala značajan rizik za astronaute. Osim toga, plan je da se ove godine (2010.) Space Shuttlovi povuku iz upotrebe.

Uzmimo da povlačenje Space Shuttlea iz upotrebe ne igra ulogu i da misija povratka Hubblea ne nosi posebne rizike za astronaute. Bi li trebalo uložiti milijardu dolara poreznih obveznika u stvaranje muzejskog izloška? Istina, bio bi to izniman muzejski izložak, instrument koji je kao nijedan drugi proširio naše poznavanje svemira u kojemu živimo, predmet koji bi nadahnjivao naraštaje. Čak i ako zanemarimo razmišljanje o ljudima koje bi se tim novcem moglo nahraniti, pitanje je ne bi li milijardu dolara bilo bolje uložiti u izradu novog znanstvenog instrumenta usporedivog s Hubbleom. Troškovi konstrukcije i lansiranja svemirskog teleskopa James Webb, koji će djelomice zamijeniti Hubblea, procjenjuju se na 3,5 milijadri dolara, tako da bi ona 1 milijarda za spašavanje Hubblea predstavljala značaj udio. Dakle, imamo dilemu: treba li milijardu dolara poreznih obveznika uložiti u muzejski izložak iznimne emoticne i intelektualne vrijendosti, ili u izradu usporedivog znanstvenog instrumenta koji će dalje proširiti naše spoznaje?