Filozofija na Hrvatskim studijima – nekad i sad

[Tekst Tomislava Bracanovića koji slijedi trebao je biti objavljen na službenoj stranici Odsjeka za filozofiju Hrvatskih studija, no uprava Hrvatskih studija to nam je onemogućila. Naime, nakon što smo u petak 17. 3. 2017. objavili naš odgovor na priopćenje privremenog pročelnika Hrvatskih studija, izv. prof. dr. sc. Maria Grčevića, ograničena su nam prava uređivanja stranice Odsjeka. Točnije, zahtijeva se da nove obavijesti prođu cenzuru uprave prije negoli budu objavljene. Također, uprava Hrvatskih studija uz naš odgovor na priopćenje privremenog pročelnika Hrvatskih studija samoinicijativno je dodala sken upravne tužbe koju je osam zaposlenika s četiri različita odsjeka Hrvatskih studija preko Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja podigla protiv Sveučilišta u Zagrebu zbog Odluke Senata o promjeni statusa Sveučilišnog centra Hrvatski studiji u Sveučilišni odjel Hrvatski studiji. Ne znamo što se dodavanjem skena upravne tužbe ispod našega odgovora htjelo postići, ali svakako s nestrpljenjem iščekujemo prvo ročište i konačnu presudu. U ime članova Odsjeka za filozofiju, izv. prof. dr. sc. Pavel Gregorić]

Filozofija na Hrvatskim studijima – nekad i sad

Preddiplomskom studiju filozofije na Hrvatskim studijima danas neki spočitavaju da ne sadrži dovoljno predmeta koji obrađuju hrvatsku filozofsku baštinu i da stoga predstavlja otklon od izvorne ideje Hrvatskih studija. Ako bi “izvorna ideja” i predstavljala mjerilo za Hrvatske studije danas, to je potpuno neistinita tvrdnja jer današnji preddiplomski studij filozofije po svojoj je osnovnoj strukturi i udjelu predmeta iz hrvatske filozofije istovjetan izvornom studiju iz 1993./1994. Slijedi kratka usporedba:

Akademske godine 1993./1994. program studija filozofije bio je četverogodišnji i dvopredmetan. Predmeti su bili većinom dvosemestralni (osim četvorosemestralne Povijesti filozofije) i podijeljeni u dvije skupine: osnovni i glavni studij. U osnovnom studiju nalazili su se predmeti: Povijest filozofije, Logika, Spoznajna teorija, Metafizika, Estetika i Etika. Studenti su mogli birati koji će od ovih predmeta upisati i položiti, a u pravilu su ih morali upisati i položiti barem pet. U glavnom studiju nalazili su se predmeti: Povijest hrvatske filozofije, Orijentalna filozofija, Praktična filozofija, Filozofija prava i politike, Filozofija prirode, Filozofija znanosti, Socijalna filozofija, Filozofija religije, Idealizam i fenomenologija i Filozofijska hermeneutika. Studenti su mogli birati koji će od ovih predmeta upisati i položiti, a u pravilu su ih morali upisati i položiti barem sedam. Dakle, Povijest hrvatske filozofije na izvornom studiju filozofije bila je jedini – i to izborni – predmet posvećen hrvatskoj filozofskoj baštini.

Akademske godine 2016./2017. program preddiplomskog studija filozofije je trogodišnji i dvopredmetan. Svi predmeti su jednosemestralni i podijeljeni na obvezne i izborne. Obvezni predmeti su: Osnovni problemi filozofije, Strategije neformalnog zaključivanja, Logika 1, Logika 2, Platon i Aristotel, Racionalizam i empirizam, Metafizika 1, Etika 1, Epistemologija 1, Filozofija jezika, Estetika i Kant. Izborni predmeti su: Zaključivanje i racionalnost, Praktična etika, Božji atributi i sloboda volje, Theories of Human Nature, Povijest hrvatske filozofije i Kritičko mišljenje u društvenim i humanističkim znanostima. Dok se svi ostali izborni predmeti iz godine u godinu mijenjaju ili rotiraju, Povijest hrvatske filozofije jedini je predmet koji se studentima nalazi u stalnoj ponudi svake godine. Štoviše, do 2012./2013. Povijest hrvatske filozofije bila je predmet diplomskog studija, a od 2013./2014. prebačena je na preddiplomski studij radi povezivanja sa studijem kroatologije. Dakle, kao i 1993./1994. Povijest hrvatske filozofije je stalni – i dalje izborni – predmet posvećen hrvatskoj filozofskoj baštini.

Inzistiranje na tome da se svi odsjeci i studiji Hrvatskih studija moraju što više “kroatizirati”, kada se bolje pogleda, ugrožava smisao postojanja samog Odsjeka za kroatologiju. Ako će sadržaje iz hrvatske filozofske baštine izvoditi Odsjek za filozofiju, sadržaje iz povijesti hrvatske kulture Odsjek za povijest, hrvatsku baštinu na latinskome jeziku Odsjek za hrvatski latinitet, sadržaje povezane s hrvatskim društvom Odsjek za sociologiju – što će onda preostati Odsjeku za kroatologiju?

Usporedba s “izvornom idejom” Hrvatskih studija iz 1993./1994. ovdje je ponovno poučna. Komparativni hrvatski studij – Croaticum (preteča današnjeg studija kroatologije) tada je bio sastavljen od predmeta koji su se izvodili isključivo u okviru tog studija i gotovo bez ikakvih posuđivanja predmeta drugih dvaju studija. Jedini predmet koji se izvodio objedinjeno i za studente filozofije i za studente Croaticuma bila je – upravo kao i danas! – Povijest hrvatske filozofije. Svi ostali filozofski predmeti Croaticuma – Hrvatska estetika, Skotizam i tomizam u hrvatskoj filozofskoj i teološkoj tradiciji, Neoskolastika u Hrvatskoj, Herman Dalmatin, Frane Petrić, Ruđer Bošković i Matija Vlačić Ilirik – činili su dijelove studijskog programa Croaticuma, ali ne i studijskog programa filozofije (čak ni kao mogući izborni predmeti).

Akademske godine 1993./1994. komparativni hrvatski studij – Croaticum bio je novina na Sveučilištu u Zagrebu, a tadašnji četvorogodišni studij filozofije (kao i studij Društva, preteča današnje sociologije) bio je zamišljen kao studij opće filozofije koji je studentima trebao pružati ne samo dodatna znanja i kritičke sposobnosti, nego im omogućavati još jedno zvanje te ih tako činiti konkurentnijima na tržištu rada. Teško je shvatiti zbog čega ovu zdravorazumsku logiku mnogi danas ne prihvaćaju. Godine 1994. u službenom Vodiču Hrvatskih studija – koji su izradili Ante Čović (voditelj), Pavo Barišić (zamjenik voditelja) i Marinko Šišak (tajnik) – obrazlaže se da u pozadini pokretanja Hrvatskih studija stoji “potreba za uvođenjem određenih filozofskih i društvenih predmeta na Sveučilište koji dotad ili nisu uopće postojali ili su bili ideološki opterećeni”. Nigdje se ne spominje, dakle, nužnost dominantnog poučavanja hrvatske filozofske baštine. Dakle, čak i ako “izvorna ideja” Hrvatskih studija predstavlja mjerilo za Hrvatske studije danas, nema nikakvog razloga za ukidanje kvalitetnog, ideološki neopterećenog, analitički profiliranog i za Sveučilište u Zagrebu jedinstvenog preddiplomskog studija filozofije.

Tomislav Bracanović