Galileov drvorez

Danas sam u rukama držao dva sveska Galilejevih djela iz 1655. godine. Naslovnica glasi: Opere di Galileo Galilei Linceo (…) In questa nova editione insime raccolte, e di varii Trattati del’istesso Autore non più Stampati accresciute. Prije naslovnice nalazi se sljedeći drvorez.

Na drvorezu Galileo trima ženskim likovima pokazuje teleskop, instrument koji ga je proslavio. Nisam posve siguran tko su tri ženska lika. Žena u sredini je ovjenčana zvijezdama i ima anđeoska krila, lijeva drži šestar, a desna knjigu. Pretpostavljam da se radi o teologiji u sredini, matematici lijevo i filozofiji desno, ili pak o astronomiji u sredini, geometriji lijevo i aritmetici desno.

No što to pokazuje Galileo na nebu? Ovdje je povećani detalj:

(Ako hoćete pogađati, učinite to sada, jer niže slijedi odgovor.)

 

Ovo je prikaz triju Galilejevih otkrića teleskopom. (i) U sredini je Sunce na čijoj se površini vide mrlje. Uočenim mrljama na površini Sunca Galileo je posvetio traktat Le macchie solari iz 1613. godine, otisnut u drugom svesku ovoga izdanja. (ii) Oko Sunca kruži tijelo koje izgleda poput Mjeseca. Ali to nije Mjesec nego Venera, čije je mijene Galileo uočio i ispravno protumačio kao znak da Venera kruži oko Sunca. (iii) Na vrhu su četiri putanje manjih tijela, a to su četiri Jupiterova satelita koje mi nazivamo “galilejskima”, a Galileo ih je nazivao “medičejskima”, kako bi stekao blagonaklonost (i sponzorstvo) Cosima II. de Medicija. Potonja dva otkrića predstavljaju evidenciju u prilog kopernikanskoj teoriji. Naime, ako se Venera okreće oko Sunca i ako postoje nebeska tijela koja kruže oko drugih nebeskih tijela onako kako Mjesec kruži oko Zemlje, posve je razložno pretpostaviti da i Zemlja kruži oko Sunca.

Inače, otkriće (iii) iznijeto je u glasovitom spisu Sidereus nuntius iz 1610., kojim se otvara 2. svezak ovog izdanja, dok je otkriće (ii) opisano u pismu Benedettu Castelliju od 30. 12. 1610., pismu koje je u ovom izdanju otisnuto u nastavku  kao Quatro lettere di Galileo Galilei, attenti alli ultimi suoi scoprimenti celesti in Saturno, Venere, e Marte, & allo splendore de’ Pianeti, e Stelle fisse. Zanimljivo, u istom pismu Galileo tvrdi da je Saturn sustav od tri blisko postavljene zvijezde, središnje veće i skrajnjih dviju manjih, što je dakako pogrešan opis Saturnova prstena kojeg je Galileo vidio kroz svoj teleskop skromnog uvećanja. Treba napomenuti da to pismo nije jedno od takozvanih “kopernikanskih pisama”, nego ono Castelliju, od 21. prosinca 1613.

6 odgovora na Galileov drvorez

  1. Dario Hrupec kaže:

    Napisao sam na FB, no mogu i ovdje ponoviti:

    Prije par dana u knjižarama se pojavo prijevod knjige Richarda Panchyka “Galileo for Kids: His Life and Ideas, 25 Activities” u izdanju Školske knjige (još je nema u katalozima pa linkam izvornik). Ja sam recenzent prijevoda pa mogu reći da je knjiga zgodna za učenike, ali i za sve one koji žele još nešto saznati o povijesnom kontekstu.

    http://www.superbookshop.net/index.php?page=book&ean=9781556525667&lng=hr

  2. Luka kaže:

    Zgodno! Ali meni je ovaj drvorez zanimljiv i zbog nečeg drugog: ako se ne varam neuobičajenije je i specifično za ovaj drvorez ono što je prikazano na lijevoj strani, naime, top i brod…
    Anyone?🙂

    • Dobro si to primijetio, Luka. Odgovor na tvoje pitanje nalazimo u činjenici da je Galileo bio inženjer i mehaničar. Prvi spis u prvom svesku Galilejevih djela koje sam imao u rukama naslovljen je Le operationi del Compasso geometrico e militare, nakon čega slijede spisi s razradama Galilejeva šestara, uključujući Della Scienza Mechanica te, na kraju drugog sveska, dobro poznati Discorsi e Dimostrazioni Mathematice intorno a due nuove Scienze attententi alla Mechanica e a’ Movimenti Locali.

    • Galilejev šestar za mjerenje kutne udaljenosti imao je primjenu u navigaciji (brod) i artiljeriji (top). Taj izum je prva stvar koja je proslavila Galileja. Tekst s opisom objavljen je prvi puta 1606. godine i sadrži nacrt za izradu šestara.

      • Luka kaže:

        Što se broda tiče, moguće da se to odnosi na Salvatijev misaoni eksperiment iz 2. dana iz “Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo” (onaj o ribicama i mušicama na brodu), eksperiment koji se često kasnije navodio u prilog relativnosti kretanja. Što se topa tiče, moguće da se odnosi na argument o vrtnji Zemlje oko osi: (ako me sjećanje ne vara, mislim da je u istom djelu odgovor Simpliciu bio da) ako se zemlja okreće prema istoku, onda bi topovsko tane ispaljeno prema istoku padalo puno kraće nego ono ispaljeno prema zapadu, što je protivno iskustvu.
        Doduše, u tom slučaju i brod i top bi bili aluzija na isto, tj. vrtnju Zemlje oko vlastite osi.

  3. Marko kaže:

    Fascinantno je koliko je dugo nekim stvarima trebalo da budu priznate iako je bilo vrlo jasno da su točne od početka.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: