Brucoši 2010.

Akademske godine 2010/11. predavao sam na dvije sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu i na Hrvatskim studijima. Na obje sastavnice predavao sam brucošima i stekao sam dojam da se trend pada kvalitete studenata – njihove zainteresiranosti, informiranosti i pismenosti – od prije dvije godine nastavio, i to prilično dramatično. Podijelio sam svoj dojam s nekoliko kolega na različitim sastavnicama i svi redom bili su istoga dojma.

U Jutarnjem listu od 9. lipnja 2011. izašao je veliki prilog  na tu temu koji potpisuje novinarka Ivane Kalogjere-Brkić. Zamolila me prije nekoliko dana za moja razmišljanja, a ja sam ih rado podijelio i drago mi je da su uglavnom točno prenesena u prilogu. (Osim što nisam “prof. dr.” nego – još uvijek – “doc. dr.”, te nije točno da na Hrvatskim studijima predajem kolegij “Akademsko pisanje”. Taj kolegij predavao sam samo na Filozofskom fakultetu, a na Hrvatskim studijima predaje ga doc. dr. Tomislav Janović.)

Budući da se članak ne može naći na mrežnoj stranici Jutarnjeg, stavljam ovdje pdf.

Tematski povezani prilog, o pokazateljima pismenosti na državnoj maturi, donosi današnji broj Večernjeg lista.

[EDIT 10.6.2011.]

U današnjem broju Jutarnjeg lista objavljen je nastavak priloga od jučer, posvećen ponajprije situaciji s brucočima na Filozofskom fakultetu. Ovjde je pdf. Vrlo su poučne izjave samih brucoša, na str. 7, poput one da je svoj esej o knjizi “Zločin i kazna” napisao na temelju Wikipedije. Baš zbog toga što se radi o “copy-paste” generaciji koja ima pristup golemom fundusu informacija, potrebno je naglasak u nastavi preusmjeriti s dvanja informacija na njihovo povezivanje, sintezu i evaluaciju. Također, potrebno je od prve godine poraditi na senzibiliziranju studenata za akademsku čestitost.

A propos akademske čestitosti, na nedavnoj međunarodnoj konferenciji Life After Graduation, u organizaciji UNESCO-CEPES-a, jedan od zaključaka je da sveučilišta moraju pojačati edukaciju studenata o načelima akademske čestitosti, kao i uspostaviti i razvijati mehanizme održavanja visoke razine akademske čestitosti na sveučilištima.

13 odgovora na Brucoši 2010.

  1. Dario Hrupec kaže:

    Na FER-u sam držao vježbe iz fizike od 1998. do 2007. godine. Dojam “pada kvalitete studenata” imao sam iz godine u godinu.

    • Ja sam u deset godina nastavnog iskustva imao boljih i lošijih generacija, ali u zadnje dvije godine mi se čini da je kvaliteta studenata znatno opala, osobito ove godine. Dopuštao sam mogućnost da se radi samo o mom dojmu ili možda o nekoj kontingentnoj činjenici, ali podaci iz ovog priloga pokazuju da tome nije tako.

  2. Triagonist kaže:

    Možda državna matura utječe na taj pad kvalitete? Sada je olakšan upis na fakultete, kriteriji su nikakvi, upisne kvote na nekim studijima su previsoke tako da se upisuje velik broj ispodprosječnih učenika iz srednjih škola, pogotovo na jednopredmetnoj filozofiji gdje je bio moguć upis i sa tek nešto više od 490 od mogućih 1000 bodova.

    • Da, ovo o državnoj maturi prešutni je zaključak oba teksta linkana u mom postu, i onog u JL i onog u VL.
      Slažem se s opaskom o upisnim kvotama općenito, kao i s opaskom o jednopredmetnoj filozofiji. Od studenata 1. godine jednopredmetne filozofije, za koje je “Akademsko pisanje” bio obvezatan predmet, isprva sam očekivao mnogo, a onda sam iz godine u godinu spuštao razinu svojih očekivanja. Naravno, uvijek je bilo studenata koji su odskakali.

      • Matko Gjurašin kaže:

        Da, ovo o državnoj maturi prešutni je zaključak oba teksta linkana u mom postu, i onog u JL i onog u VL.

        Moj je dojam članka Večernjeg Lista da želi reći da je državna matura pokazala lošu kvalitetu nastave hrvatskog jezika u srednjim školama.

      • Kako državna matura koju smo proveli samo jedne godine može biti kriva za pad kvalitete u posljednjih nekoliko godina? S lanjskom generacijom smo radili po programu kao i sa svima prije. Velik broj nastavnika čak nije ni vjerovao da će se DM doista provesti, skoro do sam kraja. Slažem se da bi matura morala biti nešto teža ali i da je bila zar bi se uspjeli pripremiti za taj ispit koji je bio odmah nakon završetka nastave? Za takve ispite učenicima treba dati vremena. Međutim, znanje se stiče kroz četiri godine srednje škole, a ne kroz dvotjednu pripremu za prijamni ili maturu.

        Problem svakako postoji i postaje sve teži. Mi vidimo četiri godine prije vas😉 Ne treba se ravnati prema dojmovima iz generacije u generaciju. Rezultati na ispitu državne mature sve pokazuju. Pogledajte prolaznost na pojedinim zadacima koje bi riješili petaši iz osnovne škole. DM je poput ogledala koje daje vrlo ružnu sliku. Nije rješenje u razbijanju ogledala.

        Nama, nastavnicima matematike, od kojih mnogi ovih dana proživljavaju teške pritiske pri zaključivanju ocjena (školske vlasti, pedagozi, inspekcija) vanjsko je vrednovanje došlo kao spasonosno. Sada moramo kvalitetnije i odgovornije raditi ali je podjela odgovornosti bolje riješena.

        Posljednjih desetak godina aktivno se bavim primjenom IKT-a u nastavi matematike. U tom sam smislu pokrenuo forum nastavnika matematike, s kolegama lokalizirao program http://www.geogebra.org, kreirali smo tečajeve za nastavnike putem LMS-a, radio s učenicima putem raznih web servisa … i punim ustima mogu reći da ne treba tražiti izlaz iz ove situacije u društvenim mrežama.
        Uz pozdrav

      • Priča se nastavlja u Jutarnjem. Citiram jedan komentar:

        “Iako profesori to nisu vjerojatno izjavili, vi I’m u tekstu stavljate riječi u usta kako je matura kriva za sve I u svakom članku pišete nešto loše o istoj. Istina je ovo što je prof.Dulčić rekao. Većina nas je bez imalo rada navikla dobivati prolazne ocjene, a neki čak I odlične. To tako ne može. Matura jest savršeno zamišljena ali ispiti trebaju biti teži ili na ovim postojećim prag za prolaznost treba biti 60%. No, ne zaboravimo the je matura ono zadnje što treba popraviti, pravi I najveći problem krije se u osnovnoškolskom I srednjoškolskom obrazovanju koje je ravno nuli.”

        http://www.jutarnji.hr/drzavna-matura–prirodoslovno-matematickoi-fakultet–generacija-brucosa-2010–najlosija-je-u-zadnjih-sest-godina/952578/

  3. Triagonist kaže:

    Ovo o akademskoj čestitosti i promjeni pristupa naobrazbi studenata je, čini mi se, jako važno, jer danas imamo nikad-beskorisniji ‘rote learning’ gimnazijski program, dok se vrlo rijetko (gotovo nikako) evaluira kritički način razmišljanja i obrade informacija. Da ne govorim o sve blijeđoj samosvijesti među srednjoškolcima, što je opet posljedica neorganiziranog i lošeg gradiva. Kad se samo sjetim nevjerojatno pogrešnih činjenica iz npr. udžbenika iz biologije, od mita o deset-postotnom korištenju mozga, do vrlo blijede, gotovo marginalne obrade ‘teorije’ evolucije, pa zatim zastarjeli udžbenici iz filozofije koji su još uvijek odobravani od strane ministarstva, a koji su bazirani isključivo na obradi marksističke filozofije, potom apsolutno pomanjkanje ikakvih koncepta iz područja astrofizike koji bi zasigurno potakli učenike na razmišljanje o nekim najopćenitijim stvarima vezanima za vlastitu egzistenciju…

    Također, mislim da se jako malo radi na poticanju kooperacije među učenicima/studentima. A zapravo nije ni čudo što je tako, jer smo okruženi kapitalističkom etikom preživljavanja najsnalažljivijih (zasigurno ne najboljih), poticanja [tržišne] kompetencije, egoizma, gramzljivosti. Kolegijalnost se još donekle održava na sveučilišnoj razini, ali na srednjoškolskoj i ranije u potpunosti je nedostaje.

  4. blabla kaže:

    Sveučilišta moraju pojačati edukaciju o načelima akademske čestitosti i među profesorima. U zemlji u kojoj autoru srednjoškolskog udžbenika iz etike prijeti zatvor, gdje dekani i profesori bivaju optuživani za korupciju ili plagiranje znanstvenih radova i doktorata, slika studenata samo zrcali sliku njihovih nastavnika. Studenti su copy-paste generacija kao što i njihovi profesori copy-pejstaju znanstvene radove, a voljni su varati na ispitima kao što su i profesori voljni primiti mito. Čudno je što se to dvoje u člancima iz JL ne dovodi u vezu. Ne, njima je kriv Google….

    • Slažem se u potpunosti. Ne može se od studenata očekivati da se ponašaju čestito ako se tako ne ponašaju ni njihovi nastavnici.
      Inače, naša su sveulčilišta odnedavna krenula u podizanje razine akademske čestitosti. Primjrenice, na Sveučilištu u Zagrebu donesen je Etički kodeks, ustrojen je Etički savjet, krenulo se s antikorupcijskim programima…

  5. Nikakav etički kodeks ne bi stao na rep prepisivanju u srednjoj školi kao što je to provedba državne mature. Učenici su shvatili da je važno na e-ljestvici biti što više i ad je glupo pomagati na taj način. Nastavnici su bez puno razmišljanja isključili učenika s nedozvoljenim mobitelom kada su shvatili da im vanjska kontrola neće gledati kroz prste.

  6. Sve je ovo otkrivanje tople vode na velika zvona putem Jutarnjeg lista. A taj isti Jutarnji i ista novinarka nisu htjeli objaviti ovo pismo http://apleti.normala.hr:8180/xwiki/bin/view/Blog/O+fenomenu+instrukcija
    od prije nekoliko godina kada smo ukazivali na problem koji se neće moći vječno pometati pod tepih.

    Državna matura je gotovo jedino dobro što se je dogodilo u posljednjih tridesetak godina u srednjoškolskom sustavu. Dobra je već samim tim što je pokazala nered, nerad i učenje napamet. Treba raspravljati o poboljšanjima ali ne ići na ruku javnom stampedu koji bi ju ukinuo i vratio nas u prostor u kojem se do ocjena dolazi ucjenama i pritiscima.

  7. A ja se pitam ako je državna matura kriva za loše upise na FER gdje su nestali oni izvrsni učenici? Što se s njima dogodil – isparili??? ovo o državnoj maturi ne drži vodu gospodine Gregorić i ostali…

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: