Integritet balkanskog intelektualca

Maločas sam od kolegice iz Bugarske dobio jedno pismo koje mi se čini vrlo poučnim. Pismo ukazuje na opravdanost skepticizma, inače karakterističnog za anglo-američki svijet, prema onima koji se na kontintentu nazivaju “intelektualci”, osobama u čiju se pamet i moralni integritet javnost uzdaje. (Pismo kolegice koju neću imenovati stilistički je neznatno popravljeno, uz njezino dopuštenje.)

In the middle of December 2010 it became clear that Prof. Bogdan Bogdanov, who is one of the founders of the Open Society Foundation in Bulgaria and Chair of the Board of Trustees of the New Bulgarian University from its establishment in 1991 to date, had served as a secret agent operating under the code-name “Nikolov” in the 6th Compartment of the 6th Department  – the political police – of the Bulgarian State Security.

Here is the announcement of the present committee, working in the archives of the totalitarian State Security:
http://www.comdos.bg/%D0%9D%D0%B0%D1%87%D0%B0%D0%BB%D0%BE/Decision-View/p/view?DecisionID=317

Many people refused to believe this allegation, but in the middle of January it was confirmed by new data. This data proves that the most popular Bulgarian classical philologist, the most influential public intellectual in Bulgaria of the transition period, the person who had translated so many of the dialogues of Plato, but also the person who had distributed millions of dollars from the budget of the Open Society (for eight years) and the New Bulgarian University (for twenty years)  – had written for the State Security 183 “reports” of more than 300 pages between 1978 and 1988, denouncing his colleagues in the Department of Classics and the Faculty of Classical and New Philology. 

Bogdanov himself confessed to this on his personal forum on the web of the New Bulgarian University:
http://www.bogdanbogdanov.net/forum_bg.php?page=discussion_show&discID=35

7 odgovora na Integritet balkanskog intelektualca

  1. Ne znam na što se misli pod “opravdanošću skepticizma, karakterističnog za anglo-američki svijet” prema javnim intelektualcima. Najpoznatiji javni intelektualac danas je Amerikanac Chomsky.
    Istočna Europa je u situaciji da je do pred 20-ak godina bila pod totalitarizmom, pa je time zacijelo povećan broj ljudi koji je surađivao s tajnom policijom. No, ne bih se baš uzdao u moralni integritet svih američkih intelektualaca (ili kako se već zvali) za vrijeme McCarthyja.
    Neke osobe naprosto su dovoljno inteligentne, artikulirane i motivirane da postanu “javni intelektualci”, na Kontinentu i bilo gdje drugdje. U anglo-američkom svijetu npr. Dawkins, Dennett ili Pinker. Njihov moralni integritet je empirijsko pitanje, nikad nije zagarantiran.

    • Pod “skepticizmom spram intelektualaca karakterističnom za anglo-američki svijet” mislim na dozu podozrijenja prema ljudima koje se u javnosti percipira – i koji to vole! – kao posjednike istine, privilegirane prosuditelje prošlih, sadašnjih i budućih događaja na nebu i na zemlji, te neupitne moralne vertikale, često uz histrionski kompleks. Uzmi Bernard Henry-Levyja, na primjer.
      To što se najpoznatiji javni intelektualac danas (ako on to odista jest) javlja u Americi ni na koji način ne podriva moju tvrdnju da u anglo-američkom svijetu nema toliko prijemčivosti za intelektualce kao na kontinentu, vjerojatno zbog njihove trezvenosti. Kao što je jednom prilikom primijetio Bertrand Russell: “John Locke invented common sense, and only Englishmen have had it ever since!”

      • Russellova tvrdnja je očito pogrešna, on both counts (čini mi se da je jasno da se šali). Inače, povijest znanosti je povijest obaranja zdravorazumskih shvaćanja.
        Uvijek pozdravljam skeptičnost (mislim da je to očito iz rasprave o pseudoznanosti:D). No, svugdje (ili, barem ondje gdje postoji nekakva sloboda javne riječi) postoje javne osobe, pa i nekakvi “javni umnjaci”, koji pametuju, više ili manje suvislo, o stvarima općedruštvenim i općeljudskim. Isto tako postoji i podozrenje prema njima. Henry-Levyju smiju se i u Francuskoj (mislim da sam jednom čitao nekakav tekst o njemu u Le Mondeu).

      • Russellova tvrdnja je očito pogrešna, on both counts (čini mi se da je jasno da se šali).

        Naravno da se šali. Čak ne moramo natrag do stoika, dovoljno je sjetiti se prve rečenice Descartesove Rasprave o metodi.

        Slažem se i s ostalim što si napisao, ali ustrajavam u svojem dojmu, koji se temelji na preko pet godina života u Velikoj Britaniji, da je u zemljama anglo-američkog svijeta skeptičnost prema javnim intelektualcima izraženija nego na kontinentu. Pa su onda i intelektualci malo oprezniji.

  2. Aleksandar Joksić kaže:

    Mislim da još jedna stvar razlikuje naše intelektualce od onih angloameričkih. Saša Blagus u jučerašnjem intervjuu kaže da je ‘sukus intelektualnosti radikalna kritička misao’. Mislim da takva predodžba intelektualca odgovara mnogima na ovim prostorima. Drugim riječima, ako nisi radikalan i ‘subverzivan’, nisi intelektualac. Tako spomenuti intelektualac vidi spas u jednoj isto tako radikalnoj ideji: ‘transcendiranju privatnog vlasništva koje je uzrok svog zla u čovjekovom svijetu.’

    • I angloamerički intelektualci trude se biti radikalni i subverzivni, što je dobra strategija – inače ne bi bili zanimljivi. Dawkins i Dennett deru po religiji, Pinker voli iznositi politički nekorektne teze o ljudskoj prirodi, itd. Kod nas u nekim krugovima prevladava mišljenje da se intelektualac mora boriti protiv privatnog vlasništva inače “ne misli kritički”, što je vjerojatno nasljeđe ideološke tradicije ovih prostora. Ali i Velika Britanija i SAD imaju svoju “revolucionarnu” misao (jedan od dva autora “Imperija” je Amerikanac).

      • Aleksandar Joksić kaže:

        Nije loše biti radikalan i subverzivan. Loše je ono što sam rekao: ako nisi radikalan i ‘subverzivan’, nisi intelektualac. Mislim da na ovim prostorima, više nego na angloameričkim, postoji predodžba intelektualca kao onog koji vrši tzv. kritiku svega postojećeg; netko tko mora uvijek biti ‘anti-protivan’ svemu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: