Bolonjska reforma i prolaznost

Večernjem listu od 6. ožujka 2010., na str. 10 tiskanog izdanja te na Večernjakovoj mrežnoj stranici, objavljen je izvještaj s međunarodnog okruglog stola pod naslovom Processing the Bologna Process: Current Losses and Future Gains. U tekstu stoji:

Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu prije 11 godina tek bi svaki četvrti student uspio u roku položiti godinu. Danas, pet godina poslije uvođenja Bolonje, na Medicini se mogu pohvaliti prolaznošću od čak 84,7 posto. Ništa lošije nije ni na studiju matematike na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu na kojem je danas prolaznost 63,09 posto. Ne tako davno, točnije akademske godine 2002./2003., u roku je studijsku godinu položilo samo 32,59 posto “matematičara”. Jednako je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Prije uvođenja Bolonje prolaznost je bila malo viša od 64 posto. Lani se popela na 75,73 posto. Što se dogodilo? Dekan FER-a Vedran Mornar tvrdi da je formula uspjeha u kontinuitetu učenja. Studenti svako malo imaju provjere znanja, uče u manjim količinama i normalno, kaže Mornar, pa su efikasniji. Za profesora Pavela Gregorića s Filozofskog fakulteta ti su podaci, koje je jučer predstavio na okruglom stolu o provedbi Bolonje, održanom na Sveučilištu u Zagrebu, najbolji pokazatelj da se taj proces mogao kvalitetno provesti.

Ovaj odlomak temelji se na podacima koje sam iznio na okruglom stolu, ali uz odveć slobodnu interpretaciju tih podataka. Postoci koje sam iznio ne predstavljaju prolaznost naprosto, nego postotak položenih kolegija u istoj godini kada su upisani. To smo uzeli kao jedan solidan indikator završnosti, zapravo jedini indikator koji je dostupan kroz ISVU sustav, i to samo za one fakultete koji imaju uredno unesene podatke u taj sustav. Ostali indikatori su neuhvatljivi zbog neujednačenosti kriterija za napredovanje kroz studij na različitim fakultetima, kako u predbolonjskim, tako i u bolonjskim studijima. Na primjer, (i) stopa upisa u višu nastavnu godinu nije dobar indikator jer su u predbolonjskim studijima različiti fakulteti dozvoljavali kod upisa u višu godinu studija prijenos različitog broja nepoloženih ispita. (ii) Kod bolonjskih studija se mjera uspješnog savladavanja programa u nekoj akademskoj godini (izražena u ECTS bodovima) također drastično razlikuje. Najdrastičniji primjer usporedbe su FER i Filozofski fakultet, gdje je to na FERu iznosilo 60 ECTS bodova, a na Filozofskom fakultetu 0 (!) ECTS bodova. Drugi su se fakulteti svrstali negdje između. (iii) Završnost ne možemo uspoređivati za studije različitog trajanja, a uspoređivanje broja završenih studenata na bolonjskim studijima s brojem studenata koji su upisali npr. 4. nastavnu godinu na preddiplomskim studijima, zbog različitih uvjeta napredovanja kroz dodiplomske studije, neće dati dobre rezultate.

Stoga smo odlučili kao indikator završnoesti uzeti postotak položenih kolegija u istoj godini u kojima su kolegiji upisani. Dakle, pogledali smo ukupni broj kolegija koje su studenti svih godina upisali u jednoj akademskoj godini, i pogledali koliko je tih kolegija uspješno savladano. Slijedi ono što sam rekao i podaci koji su bili na slajdovima.

The critics in Croatia doubt that completion rates have improved. Unfortunately, there is a lack of reliable criteria and hard data, so it is difficult to disprove them. However, we’ve made the following analysis. We took three Schools at the University of Zagreb which are reputed for being committed to the Bologna framework and which keep detailed records of their students. These are the School of Medicine, the School of Mathematics, and the Faculty of Electrical Engineering and Computing. As the criterion we looked at the percentage of courses completed in the same year in which they were taken, and we looked at three years of study before the reform, and two years of study after the reform. (We omitted years 2005/06 and 2006/07 in which there was an overlap of pre-reformed and reformed courses, which would yield mixed data). So here is what we found:

School of Medicine
the course completion rates before the reform:
1997/98: 23,92%
1998/99: 32,24%                                
1999/00: 32,83%                                

the course completion rates in the years following the introduction of ECTS:
2000/01: 35,16%
2001/02: 34,18%

the course completion rates in the years following a revision of the curriculum:
2007/08: 84,05%
2008/09: 84,70%

School of Mathematics
the course completion rates before the reform:
2002/03: 32,59%
2003/04: 35, 23%                   
2004/05: 39,08%

the course completion rates after the reform:
2007/08: 57,17%
2008/09: 63,69%

Faculty of Electrical Engineering and Computing
the course completion rates before the reform:
2002/03: 62,08%
2003/04: 61,68%                    
2004/05: 61,87%

the course completion rate after the reform:
2007/08: 74,03%
2008/09: 75,73%

Here the course completion rate was high to begin with, but it still got significantly improved.

I trust you will agree that this speaks very much in favour of the reformed programmes. It is possible that institutions which implemented the reform less enthusiastically had lower scores, but instead of taking their poor results as an argument against the reform, they should be encouraged to think of the ways to improve their implementation of the reform.

Ovdje bih spomenuo još dvije stvari. Prvo, postoje različiti razlozi zbog kojih je prije reforme postotak kolegija položenih iste godine kada su upisani bio manji, npr. zbog ondašnje široke mogućnosti prenošenja ispita, zbog toga što je bilo kolegija koji su trajali dulje od jedne akademske godine, isl. Drugo, kolege iz uprave Medicinskog fakulteta rekli su mi da podaci za taj fakultet, naročito oni koji se tiču podataka prije reforme, zahtijevaju višeslojnu analizu i interpretaciju. Za takvo što, međutim, nije bilo vremena.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: